Zbog promjena klime mnoge životinje su na rubu nestanka

Nakon što je prije par tjedana uginula Nola, 41-godišnja ženka sjevernog bijelog nosoroga, na svijetu su ostala samo tri pripadnika ove vrste, a zbog starosti jedinog mužjaka lako je moguće da će se uskoro naći na popisu izumrlih vrsta. 

Glavni razlog za nestanak ove i brojnih drugih vrsta je čovjek, koji je mnoge istrijebio svojim pretjeranim lovom, ali i dramatičnim utjecajem na klimu koja iznimno brzo mijenja svijet u kojem živimo. Dok su u povijesti Zemlje razne prirodne kataklizme poput asteroida bile razlogom za masovna izumiranja, sada smo u 6. izumiranju za koje je glavni krivac - čovjek. 

Ne poduzmemo li išta kako bi usporili i zaustavili globalno zagrijavanje, pitanje je kakav će to biti svijet u kojem bi čovjek živio s posljedicama za koje je sam kriv.  

Kako bi postigli globalni dogovor oko borbe protiv klimatskih promjena u Parizu se ovih dana sastaju vodeći svjetski čelnici. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius rekao je uoči summita kako je život na našem planetu u opasnosti te da moramo hitno nešto poduzeti kako bi barem ulovili UN-ov cilj za zadržavanje rasta temperature na 2 Celzija. U suprotnom nam prijeti rast temperature od 4, 5 ili 6 stupnjeva. 

Međudržavni panel za klimatske promjene predviđa kako bi globalni rast temperatura mogao izbrisati 1 od 3 životinjske vrste. Znanstvenici navode kako će promjene u staništima, gubitak plijena te sve češći konflikti s ljudima dovesti do toga da će ugrožene vrste izumrijeti s rastom temperatura.  

Na to je upozorio i Discoveryjev dokumentarac 'Na rubu izumiranja' u kojem Louie Psihoyos sa svojim timom obilazi brojne zemlje prateći utjecaj klimatskih promjena i ilegalne trgovine životinjama i njihovim dijelovima. Govoreći o besramnom zanemarivanju divljine pokazuju i kako takva praksa direktno utječe i na sustave koji omogućuju život na Zemlji, šalju jasnu poruku ljudima kako su oni ti koji mogu biti promjena i utjecati na to da se smanji broj vrsta koje će se naći na popisu izumrlih. 

DPA/Pixsell

S rastom temperatura mora riblja populacija selit će se sjevernije i u dublja područja, zbog čega će njorke i druge slične ptice teže doći do hrane za sebe i mladunce. Za njorke je to problem jer mogu loviti samo na određenoj udaljenosti od svojih gnijezda.

Reuters/Pixsell

Zagrijavanje planeta i rast razine mora uništit će brojne plaže na koje kornjače dolaze generacijama kako bi se razmnožavale. Sve topliji pijesak mogao bi poremetiti jaja i razvoj novih kornjača. 

Pixsell

Snježni leopardi dugo su na listi ugroženih životinja zbog krivolova,  ali ugrožavaju ih i klimatske promjene jer se mijenjaju njihova staništa u planinama. Prisiljeni su odlaziti u nova područja u potrazi za hranom, što znači i da je vjerojatniji njihov kontakt s ljudima, a povećavaju se i izgledi za napade na stoku.

PA/Pixsell

Polarni medvjedi vjerojatno su mnogima najpoznatiji primjer žrtve klimatskih promjena, a predviđa se da će u sljedećih 35 do 40 godina njihov broj pasti za dodatnih 30 posto. Nedavne su studije pokazale i da se Arktičko more u kojem medvjedi love javlja sve manje što znači i da je njihovo preživljavanje teže. 

Fotolia

Broj pingvina kroz ovo bi stoljeće također mogao opasti za 19 posto, a kao i kod polarnih medvjeda promjene u moru utječu na njihovu hranu. 

REUTERS

I dok većini životinja prijetnju predstavlja rast temperatura, za koale je prijetnja razina CO2 jer eukaliptus kojim se one hrane postaje manje hranjiv, što dovodi do pothranjenosti i gladi kod koala. Zbog rasta temperatura koale su češće primorane boraviti na tlu u potrazi za vodom, a tada su dodatno izložene predatorima.