Nova studija objavljena u časopisu Royal Society prvo je istraživanje koje otkriva neuronski prikaz ove dragocjene međugeneracijske veze. Koristeći se funkcionalnom magnetskom rezonancijom (fMRI), znanstvenici sa Sveučilišta Emory u američkoj državi Georgiji skenirali su mozgove 50 baka kojima su pokazane fotografije njihove unučadi, stare između tri i 12 godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kao kontrolni mehanizam pokazane su im i fotografije nepoznate djece, njihove odrasle djece i nepoznate odrasle osobe.
- Aktivirana su područja mozga koja su uključena u emocionalnu empatiju. Kada gledaju slike svoje unučadi, zaista osjećaju ono što unuče osjeća. Kad dijete izražava radost, one osjećaju tu radost. Kad su djeca uznemirena, one osjećaju tu uznemirenost. - rekao je za AFP James Rilling, antropolog i neuroznanstvenik koji je vodio studiju.
Suprotno tome, kad su bake gledale fotografije svoje odrasle djece, došlo je do snažnije aktivacije područja u mozgu koja su povezana s kognitivnom empatijom, odnosno pokušaja da se razumije što neka osoba misli ili osjeća i zašto, ali bez toliko emocionalnog angažmana.
To bi, rekao je Rilling, moglo biti povezano sa 'slatkim' izgledom djece, što je svojstveno mladim potomcima mnogih vrsta s namjerom da se potakne brižnost odraslih jedinki.
Hipoteza o baki
Suprotno drugim vrstama, ljudi su "kooperativni uzgajivači", što znači da se majkama pomaže u podizanju potomstva.
Rilling, koji je prethodno proveo slična istraživanja na očevima, želio je usmjeriti pozornost na bake kako bi istražio teoriju koja je u antropologiji poznata kao "hipoteza o baki“.
Radi se o hipotezi po kojoj žene ljudske vrste evolucijski žive dugo nakon što završe njihove reproduktivne godine kako bi pomogle svojim odraslim potomcima i unučadi, a dokazi koji to podržavaju pronađeni su u nekim lovačko-sakupljačkim društvima u Africi.
Fenomen je uočen i kod drugih vrsta poput slonova, a primijećen je i kod orka, koje poput ljudi, ali suprotno od velike većine drugih sisavaca, također prolaze menopauzu.
- Ovo je stvarno prvi pogled na bakin mozak - izjavio je Rilling, objašnjavajući da se studije skeniranja mozga na starijim osobama obično fokusiraju na proučavanje bolesti poput Alzheimerove.
Bake koje su sudjelovale u studiji s područja su Atlante u Georgiji, različitih su rasa i ekonomskih pozadina, a u sklopu istraživanja morale su ispuniti i upitnike.
One bake koje su izrazile veću želju da budu uključene u brigu o unučadi imale su snažniju aktivnost u regijama mozga odgovornima za interes.
Ljepše je biti baka
Uspoređujući novu studiju s rezultatima svog ranijeg istraživanja o očevima, Rilling je otkrio da su bakama snažnije aktivirana područja u mozgu povezana s emocionalnom empatijom i motivacijom.
No naglasio je da je ovaj nalaz samo prosjek i nije nužno primjenjiv na svakog pojedinca.
Rilling je također intervjuirao svaku od svojih ispitanica da bi stekao dojam o izazovima i dražima bivanja bakom.
- Najveći izazov odnosio se na razlike u mišljenjima koje imaju s roditeljima u pogledu načina odgoja unuka i stalne borbe da se od toga suzdrže - objasnio je Rilling.
Mnoge bake su smatrale da sada mogu biti prisutnije, kad više nemaju vremenskog i financijskog pritiska s kojim su se borile pri odgoju vlastite djece.
- Mnoge od njih su izjavile da više uživaju u ulozi baka nego što su uspjele uživati u ulogama majki - rekao je.