Pacijentici iz KBC-a Rijeka isplaćena je najveća odšteta za liječničku pogrešku u iznosu od pet milijuna i šesto tisuća kuna. Tijekom rutinske operacije, zbog pogreške u provođenju anestezije, ostala je nepokretna. Zato smo pitali stručnjake što sve može poći po zlu.
- Zabluda je da mi brinemo samo o tome kako čovjeka uspavati za operaciju. Naš posao je puno kompleksniji i zahtijeva visoku odgovornost, puno znanja iz različitih grana medicine, poput pedijatrije, kardiologije, neurologije i slično. Sve su to naši pacijenti o kojima brinemo bez obzira na kakvu vrstu zahvata idu – objašnjava doc. dr. sc. Višnja Ivančan, predsjednica Hrvatskog društva za anesteziologiju i intenzivno liječenje te voditeljica Odjela za kardiokiruršku anesteziju KBC-a Zagreb.
Kaže da svaka anestezija započinje opsežnim razgovorom s pacijentom te se ovisno o njegovoj bolesti traže nalazi krvi i vitalnih funkcija. Anesteziolog mora znati od čega sve čovjek boluje, koje lijekove uzima i ima li alergija.
- Mi tad procjenjujemo kakvu će anesteziju pacijent dobiti. To može biti opća, gdje bolesnik tijekom zahvata spava primajući kroz venski put sedaciju, analgeziju i relaksaciju. Postoji i regionalna anestezija, poput spinalne ili epiduralne, gdje je u pravilu pacijent budan ili blago sediran - kaže dodajući kako se svaki anesteziolog mora pripremiti i za komplikacije koje su moguće kod svakog zahvata.
- Najčešći problem je intubacija ako čovjek ima otežani dišni put, no postoje tehnike kojima možemo premostiti taj problem. Česte su i alergijske reakcije na sastav nekih lijekova, no to ne možemo predvidjeti. U hitnoj kirurgiji problem je s aspiracijom želučanog sadržaja što može dovesti do smrti. Tu je i veliki gubitak krvi koji se nadoknađuje transfuzijom krvi i krvnih derivata, no ako je čovjek izgubio previše krvi i to ne možemo nadoknaditi, dolazi do hipovolemijskog šoka, zbog čega mogu zakazati vitalni organi. Uvijek očekujemo neočekivano i pripremamo se za sve - kaže.
Prije dolaska u salu pacijent prima sredstva za smirenje, a u sali prima anesteziju. Tijekom zahvata anesteziolog bdije nad njegovim vitalnim funkcijama pazeći na prokrvljenost organa, tlak i ostale vitalne parametre.
Nakon težeg zahvata pacijent ide u jedinicu intenzivnog liječenja gdje anesteziolog na dnevnoj bazi u više navrata provjerava vitalne funkcije i pomaže umanjiti bol. Ako je riječ o manjem zahvatu, pacijenta nakon buđenja koje traje 15 minuta šalju na odjel, uz napomenu odjelnom liječniku o primljenim lijekovima, vrsti anestezije i potrebnim infuzijama do oporavka.