>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu
Aronija je vrsta koja uspijeva na različitim tlima, odnosno nema velike zahtjeve prema tlu i otporna je kako na manjak tako i na višak vlage u tlu. To je biljka vlažnije klime, vrlo otporna na niske temperature i vrlo pogodna za ekološki uzgoj, ističu inženjerke agronomije Jasminka Goger Perić i Ana Grgurević iz tvrtke Fragaria d.o.o. za proizvodnju, uvođenje novih tehnologija i konzalting u voćarstvu i povrćarstvu, koja u ponudi ima i sadnice aronije.
- Aronija je listopadni grm koji može narasti do 3 m visine i 2,5 m širine. Aronija je vrlo dekorativna biljka, ima tamno zelene kožnate listove koji u jesen poprimaju razne nijanse crvene boje. Cvatnja bijelih cvjetova aronije skupljenih u grozdove počinje koncem travnja. Kultivari aronije su samooplodne biljke. Zreli plodovi su sjajne crne boje i ujednačeno dozrijevaju. Od plodova se najčešće rade pekmez, sokovi, čaj ili vino. Ovisno o volumenu biljke, može ponijeti i 10-12 kg plodova, a trajnost aronije je i do 20 godina. Aronija je vrlo je otporna je na bolesti i štetnike - ističe Jasminka Goger Perić.
Dodaje kako su u pravu oni koji tvrde da je to namirnica budućnosti, jer aronija ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam.
- S velikim udjelom tanina i flavonoida, gdje glavnu riječ vodi antocijan, možemo reći da je aronija najjači antioksidans današnjice. Od vitamina aronija je bogata C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. Antioksidativni kapacitet aronije i njenog soka je mnogostruko veći nego, primjerice, borovnice i ostalih bobičastih plodova poznatih kao rasadnik antioksidansa - ističe Ana Grgurević.
Zahvaljujući tim svojstvima, aronija pročišćava organizam od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja, ističu sugovornice. Aronija ima i antikancerogeno djelovanje, jer u velikom postotku “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre.
- Izuzetan je antioksidans. Aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala i ‘napad’ na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprečavajući razvoj kroničnih bolesti, ističu sugovornice. Također, ublažava migrene i glavobolje, učinkovito snižava krvni tlak te blagotvorno djeluje na crijevnu sluznicu i želudac.
Osim toga, aronija je poznata po tome što podiže cjelokupni imunitet organizma, smanjuje upale, sprečava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija urinarnog trakta, a omogućava i bolji rad žuči i jetre. Plodovi aronije uglavnom se koriste za preradu, odnosno za pripravljanje džemova, sokova, sirupa, čajeva i vina.Da aronija ima antioksidativni učinak veći od ostalog bobičastog voća, slaže se i Alma Bunić, nutricionistica iz savjetovališta Nutriforma te dodaje kako, uz spomenute prednosti, to voće utječe i na smanjenje masnoća kao što su kolesterol i trigliceridi te potiče bolju prokrvljenost u organizmu.
- No može smetati ljudima s gastritisom, pa se njima savjetuje da je konzumiraju oprezno - upozorava sugovornica.
Aronija, osim što je izuzetno ljekovita, može biti ukras u vašem vrtu. Aronija je popularna i kao ukrasna biljka u vrtu, a kako nije zahtjevna za uzgoj, i otporna je na razne bolesti i nametnike te vrlo dobro uspijeva ako je posađena u sjeni ispod viših voćki, lako možete pronaći kutak za njenu sadnju, ističu agronomkinje iz Fragarije.
Kontejniranu sadnicu aronije može se saditi u bilo koje doba godine, no najbolje ju je saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. Prije sadnje treba odstraniti sve oštećene dijelove korijena, pri čemu ne treba prikraćivati sitno korijenje. Sadnica aronije se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je potrebno dobro ugaziti, zatim sloj stajskoga gnoja, pa opet sloj rahle zemlje.
Aroniju iz kontejnera treba posaditi u jamu, zatrpati rahlom zemljom i obilno zaliti vodom. Rezidba se svodi na prorjeđivanje grma te uklanjanje starijih i slomljenih grana. Aroniju je potrebno gnojiti stajskim i mineralnim gnojivima, savjetuju Jasminka Goger Perić i Ana Grgurević.
Dobra domaća alternativa aroniji može biti šipak, ili nar, koji se u drevna vremena nazivao “zrnata jabuka”. Uz visoki udio vitamina C, nar sadrži i velike količine bioaktivnih tvari, prvenstveno polifenola, flavonoida i tanina, koji neutraliziraju razorni učinak slobodnih radikala, pa je i izuzetan antioksidans. Postoje istraživanja koja upućuju na to da sok od šipka ima i do tri puta jači učinak na zaštitu naših stanica od zelenog čaja i crnog vina.
- To je namirnica koja se u zadnje vrijeme sve više proučava. Sok od šipka se sve više proizvodi i koristi se u mnogim stanjima. Pomaže kod anemije, masnoća, tlaka, dobar je za pamćenje i kod dijabetesa - ističe nutricionistica.
- Konzumacija šipka kod ljudi s viškom estrogena je poželjna jer može prevenirati rak dojke - ističe Alma Bunić. Brojna istraživanja su pokazala da nar i pripravci od nara, među ostalim, pozitivno utječu na rast i obnavljanje stanica i posebno su učinkoviti u preventivi, ali i u procesu liječenja zloćudnih oboljenja dojke, prostate, želuca, pluća i kože te leukemije. Vrlo je koristan za srce i krvotok, među ostalim, snižava visoki krvni tlak, potiče prokrvljenost i poboljšava pokretljivost mišića srca te smanjuje učestalost napada kod angine pectoris i sprečava srčani infarkt.
Također, nar i njegovi pripravci ublažavaju arteriosklerozu. Djeluje umirujuće i protiv čira na želucu i probavnih poteškoća. Sok i pripravci od nara djeluju protiv upala izazvanih virusima i bakterijama te smanjuju reumatske bolove i poteškoće sa zglobovima, a pogoduje i zdravlju sluznice i zubnog mesa. Sok od šipka smatra se korisnim i u slučaju hormonalne neravnoteže u vrijeme PMS-a i menopauze budući da sadrži i fitoestrogene.
Smanjuje apetit, pa je dobar saveznik i u dijetama za mršavljenje. Također, kozmetički pripravci koji sadrže nar imaju i antiaging učinak te ublažavaju bore i čine kožu elastičnijom. Brojne studije u zadnje vrijeme govore u prilog tome da su preparati na bazi nara od velike pomoći i u sprečavanju ili ublažavanju posljedica zloćudnih oboljenja prostate. Inače, nar raste u obliku grma, cvjeta ljeti, a sazrijeva u kasnu jesen.
Domaći sok (sirup) od šipka
Za pripremu soka od šipka potrebna vam je razmjerna količina dobro očišćenih sjemenki i šećera. U veliku zdjelu na dno stavite jedan tanki sloj sjemenki pa ih pospite šećerom. Dodajte novi sloj sjemenki pa pospite šećerom i ponavljajte dok ne iskoristite sav šećer i nar.
Ostavite da odstoji 24 sata, s tim da sastojke treba što češće miješati (barem 5 do 10 puta kroz dan) i to tako da pomalo gnječite šipak kuhačom. Nakon 24 sata šećer bi se trebao potpuno otopiti i pomiješati sa sokom. Tad pomalo prebacite sadržaj u blender i dobro sameljite. Trebali biste dobiti tečnu i glatku strukturu sirupa, koji možete miješati s vodom u omjeru koji vam najbolje odgovara.
Liker od šipka
Liker od šipka može biti vaša tajna dobrog zdravlja tijekom cijele zime. Za njegovu pripremu vam treba 7 zrelih šipaka, kora jednog limuna, pola kilograma šećera, 7 decilitra rakije lozovače, 1 štapić cimeta, 3 decilitra vode. Prvo očistite šipak, i to dobro, da ne ostanu ljuskice, pa blenderom usitnite sjemenke da dobijete što više soka.
Premjestite ih u veliku staklenu teglu. Ogulite koru limuna, pa dodajte u teglu, zajedno s rakijom i štapićem cimeta. Poklopite i ostavite 3 tjedna, s tim da svaki dan trebate protresti teglu. Pije se oko pola do cijele čašice ujutro.