Čajevi, ulja i tinkture za smirenje
U opuštanju nakon traumatske situacije pomaže i ispijanje čajeva, a liječnica obiteljske medicine i fitoaromaterapeutkinja dr.med. Ksenija Krajina Pokupec kaže kako će vam najviše pomoći čaj od lipe, kamilice, matičnjaka, lavande i hmelja.
POGLEDAJTE VIDEO: Pomozite djeci da lakše prebrode traumu
- Te biljke smiruju i olakšavaju san, ublažavaju stres, nervozu, strah i iscrpljenost. Ujedno smiruju spazme i lagano spuštaju tlak koji je često u traumatičnim situacijama povišen. Ako pak inače imate nizak tlak, navedenim biljkama dodajte listiće i vrške gloga kako biste spriječili dodatni pad tlaka. Ukoliko ste nakon katastrofe skloni češćim glavoboljama i muči vas migrena, odličan izbor je čaj od lazarkinje - savjetuje dr. Krajina Pokupec dodajući kako možete skuhati litru čaja tijekom jutra i lagano ga pijuckati kroz dan, a po želji mu možete dodati meda i limuna, iako je uvijek preporuka piti nezaslađene napitke.
Ukoliko niste ljubitelj čajeva, u smirivanju će vam pomoći i tinkture.
- Preporučujem tinkturu gloga, matičnjaka ili valerijane. Oni će smiriti nervozu i lupanje srca te nastanak aritmije. Matičnjak se pije tako da na dan uzmete 100 kapi u pola čaše vode ili 25 kapi valerijane ili gloga pod jezik jer ih na taj način sluznica u ustima najbolje resorbira. Nema posebnog ograničenja u roku uzimanja, a za sve nedoumice javite se fitoterapeutu kako biste pojačali ili smanjili dozu po potrebi - poručila je dr. Krajina Pokupec.
Mirisi koji liječe mogu se iskoristiti i kroz eterična ulja, a dr. Krajina Pokupec preporučuje ulja matičnjaka i lavande za smirenje, a za dodatnu energiju i optimizam ulje geranijuma, mandarine ili nerolija.
- Ulje nakapajte u prostor u kojem boravite, na tepih ili na jastučnicu na kauču, na šal, papirnatu maramicu ili ga utrljajte u dlanove i udišite više puta na dan. Ako imate infuzor, nakapajte 10 kapi u njega. Za to možete koristiti i hidrolat navedenih biljaka. A za mirnu noć, dvije kapi matičnjaka nakapajte na desni rub jastuka, a na lijevi stavite dvije kapi prave lavande, ne lavandina - zaključila je dr. Ksenija Krajina Pokupec iz Botana fitocentra.
Vježbanjem možemo izbaciti napetost
Hodanje, trčanje, vožnja bicikla ili plivanje odličan su izbor ako se želite riješiti nagomilanog stresa. Naime, tijekom fizičke aktivnosti lučimo hormon endorfin koji djeluje poput prirodnog analgetika i antidepresiva te poboljšava naše raspoloženje i značajno smanjuje posljedice stresa te jača našu otpornost na stresne situacije.
- Nekome tko je inače fizički aktivan i bavi se tjelovježbom, dramatična će situacija možda predstavljati manji izvor stresa nego ljudima koji nisu aktivni. Naime, i fizička aktivnost je za tijelo oblik stresa. Naravno, neusporediv je stres traumatskog događaja sa tjelovježbom, ali organizam će to drugačije percipirati. Vaši su mišići spremniji na akciju, lakše ćete se sagnuti, potrčati, izaći iz zgrade - pojašnjava osobni trener Tomislav Lubenjak ističući kako će fizička aktivnost pomoći i kod olakšavanja proživljenog stresa nakon katastrofe.
- Gledajte, ja sam u odličnoj formi, pa iako sam tijekom potresa bio smiren i zbrinuo članove kućanstva, dva sata poslije sam osjetio kako se taj stres proživljenog gomila u meni. Riješio sam ga vježbanjem, a fizičku aktivnost preporučujem i svima drugima. Nakon što ste preživjeli katastrofu i ustanovili da ste izašli neozlijeđeni, da su vaši najmiliji također dobro, pođite s njima u šetnju. Obiđite kvart razgovarajući o svemu što ste proživjeli i osjećali jer ćete na taj način regulirati fizički, ali i psihički stres - kazao je Lubenjak.
Dodaje kako se sa zakašnjelim rekacijama najbolje nositi aktivnostima visokog intenziteta poput trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, no pomažu i tzv. HIIT treninzi u kojima se kombiniraju aerobne i anaerobne vježbe s vježbama snage. No za ljude koji nisu u mogućnosti baviti se takvim aktivnostima, pomoći će i sat vremena žustre šetnje.
Koje vježbe odabrati ako ste početnik
Teretane i bazeni su zatvoreni, a vani je kišovito i hladno pa ne ostaje puno prostora za tjelovježbu osim kod kuće.
- Zato bih ljudima preporučio da se usredotoče na vježbe u kojima se ne koriste rekviziti jer je tako mogućnost ozljeda svedena na minimim. Također, ne treba se forsirati i ako vam je pola sata vježbe previše, podijelite to u dva dijela te vježbajte ujutro i navečer - savjetovao je Lubenjak.
Koliko nam fizičke aktivnosti zapravo treba tijekom dana
Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca do pet godina u jednom danu trebaju najmanje 180 minuta aktivnosti, dok ona do 17 godina trebaju sat vremena na dan. Stariji od 18 trebali bi u tjednu prikupiti najmanje 150 minuta umjerene, odnosno 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta.