Smješteno je u golemoj krškoj udubini pokraj Imotskog, a ime nije dobilo po boji vode. Za njegov upečatljiv naziv zaslužne su stijene koje ga okružuju i koje zbog crvenkastih i smeđih nijansi, osobito pod sunčevom svjetlošću, stvaraju dramatičan kontrast s modrom površinom jezera.
Prirodni fenomen nastao je urušavanjem goleme krške udubine, a njegove dimenzije teško je dočarati sve dok se čovjek ne nađe na samom rubu. Znanstvena istraživanja provedena tijekom speleoronilačkih ekspedicija govore o vertikalnoj razlici od gotovo 527 metara, dok se vodeni stup, ovisno o razini vode, kreće između približno 232 i 315 metara. Najdublja izmjerena točka doseže čak nekoliko metara ispod razine mora.
POGLEDAJTE VIDEO: Fenomen misterioznih dubina Crvenog jezera: 'Vino vadimo s nevjerojatnih 70 metara!'
Legenda o kamenu koji nikada ne dotakne vodu
No Crveno jezero nije poznato samo zbog impresivnih brojki. Jedna od najzanimljivijih lokalnih priča kaže kako s njegova ruba gotovo nije moguće baciti kamen tako da završi u vodi.
Godinama su posjetitelji iskušavali sreću – uzimali zalet i pokušavali kamen dobaciti preko strmih stijena prema površini jezera. Prema poznatoj priči, umjesto karakterističnog zvuka pada u vodu, kamen bi završio među stijenama ili bi ga snažna strujanja zraka skrenula s putanje. Upravo je taj neobičan fenomen postao dio lokalnog folklora i jedan od detalja koji dodatno raspiruju maštu posjetitelja.
Crveno jezero bilo je izazov i ekstremnim sportašima, među kojima su bili i oni koji su se okušali u bungee jumpingu, skačući s visokih litica iznad jezera.
Uz prirodni fenomen vežu se i mračne legende
Kao i uz mnoga mjesta čiji je nastanak ljudima stoljećima bilo teško objasniti, uz Crveno jezero razvile su se brojne narodne predaje. Jedna od njih povezuje njegov nastanak s bogatom, ali bezobzirnom obitelji koja je zbog svoje oholosti navodno kažnjena, nakon čega je njihovo imanje propalo u zemlju, a na tom mjestu ostala golema provalija ispunjena vodom.
Takve priče danas su dio legendi Imotske krajine, ali prizor jezera doista ostavlja dovoljno prostora mašti. Gotovo okomite stijene skrivaju vodu duboko ispod ruba, zbog čega jezero iz određenih kutova izgleda poput golemog kratera.
Crveno jezero zaštićeno je još od 1964. kao geomorfološki spomenik prirode, a zbog dubine, konfiguracije terena i teške dostupnosti njegovo znanstveno istraživanje još uvijek predstavlja ozbiljan izazov.
Dio UNESCO-ova geoparka
Dodatno priznanje cijelom području stiglo je 2024. godine, kada je UNESCO područje Biokova i Imotskih jezera proglasio globalnim geoparkom. Među njegovim najpoznatijim prirodnim znamenitostima upravo su Crveno i Modro jezero kod Imotskog.
A kada ste već kod Crvenog jezera, teško je zaobići i njegova poznatijeg „susjeda“. Modro jezero nalazi se manje od dva kilometra dalje, no potpuno je drukčijeg karaktera. Do njegove se vode može spustiti uređenim putem, a tijekom toplijih mjeseci privlači brojne kupače. U razdobljima kada potpuno presuši, na njegovu se dnu tradicionalno igra i nogometna utakmica.
Crveno jezero, s druge strane, ostaje nedostupnije i tajanstvenije. Njegova golema dubina, strme crvenkaste stijene i brojne legende stvaraju prizor koji ostavlja snažan dojam. Upravo zbog toga ovo mjesto nije samo prirodna znamenitost, nego jedan od najupečatljivijih simbola Imotske krajine.
Možda kamen zaista možete dobaciti do vode. Možda su priče ipak malo uljepšane tijekom desetljeća. Ali jedno je sigurno – kada stanete na rub Crvenog jezera i pogledate nekoliko stotina metara prema njegovoj modroj površini, vrlo brzo postaje jasno zašto su oko njega nastale legende.