Svaki dan do Uskrsa sjećanje je na ono što je Isus proživljavao u zadnjim danima života. Na Cvjetnicu je ušao u Jeruzalem dok mu je okupljeno mnoštvo mahalo maslinovim grančica. Veliki ponedjeljak i Veliki utorak bili su rezervirani za mirno druženje s učenicima, a na Veliku srijedu je Juda izdao Isusa, prodao ga je za 30 srebrnjaka.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nakon toga je sve krenulo po zlu. Isusa su uhvatili i u konačnici razapeli. Juda se na kraju pokajao zbog svog postupka, no bilo je kasno.
Na Veliku srijedu se na misama stavlja naglasak na analiziranje vlastitih postupaka, na odnose s drugim ljudima i učenje iz vlastitih pogrešaka. Vjernici se pozivaju da zavire u svoja srca i pokaju se zbog loših postupaka.
Nakon Velike srijede završava korizma i počinje Vazmeno trodnevlje - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Svaki od tih dana obilježava se na poseban način u crkvi, a i od vjernika se očekuju neke stvari, poput obveznog posta i nemrsa na Veliki petak. To je sjećanje na posljednju Isusovu večeru, na njegovu patnju te na uvođenje sakramenata svete mise i svećeničkog reda.
'Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini'
- Tada se kršćani spominju najvećeg otajstva spasenja, muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Zove se trodnevlje jer se sastoji od tri dana, petka, subote i nedjelje, ali počinje u četvrtak navečer kada po židovskom shvaćanju počinje petak - objašnjavaju u Župi Sv. Peregrina mučenika.
- Vazmeno trodnevlje ima poseban obredni karakter koji slavi cijela Crkva, pa ono ne dopušta nikakve liturgije koje nisu vezane za ova otajstva ili se ne slave u vidljivom crkvenom zajedništvu. Papa Benedikt XVI. je 2009. napravio izuzetak od ovog pravila dozvolivši misu zadušnicu za stradale u potresu u L’Aquili na Veliki petak - dodaju.