Stupanj higijene koji se može postići korištenjem sredstava za dezinfekciju rublja iznimno je visok. Deterdženti današnjice imaju mogućnost pranja i na vrlo niskim temperaturama, a perilice zapravo mogu same prati i bez ikakvog prethodnog zagrijavanja vode. No prema mnogobrojnim istraživanjima, ovdje se krije velika zamka.
Iako je danas moderno doba i sve se više pazi na očuvanje energije, a i pri samom pranju rublja pri nižim temperaturama se može uštedjeti određena količina energije, to zapravo u mnogim slučajevima nije nikako preporučljivo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema mišljenju stručnjaka, pranje na nižim temperaturama može čak i naštetiti zdravlju jer se pri preniskoj temperaturi ne uništava dovoljno bakterija. Pranje na temperaturama nižim od 40 Celzijevih stupnjeva suzbija mali broj bakterija, grinja, virusa i sl.
Općenito je preporuka da se rublje, ako je moguće, pere minimalno na 60 stupnjeva jer to u higijenskom smislu garantira učinkovitost.
Posebnu pažnju treba posvetiti pranju donjeg rublja, plahti i ručnika. Ovo rublje obavezno se pere na visokim temperaturama budući da je “bogato” izvorima zaraze, posebice tijekom bolesti i različitih infekcija. Također, preporučuje se pranje donjeg rublja odvojeno od ostalih odjevnih predmeta.
Kao mjera čistoće rublja, važne su dvije komponente, higijenska i ona kako rublje izgleda nakon pranja. Vrlo često je higijenska pod znakom upitnika. Osim termičke obrade rublja imamo i kemijsku, odnosno pranje rublja uz korištenje tvari koje smanjuju broj ili u potpunosti uklanjanju različite mikroorganizme.
Ako postoji potreba za pranjem rublja na nižim temperaturama zbog osjetljivosti, postoje proizvodi za dezinfekciju koji se stavljaju zasebno ili u kombinaciji s običnim sredstvima. Među glavnim sastojcima ovih proizvoda su tvari koje uništavaju bakterije, a često su im imena podosta duga, pa ih je nezgodno pamtiti, primjerice dezinficijens didecilmetilamonijev-klorid.
I kvaterni amonijevi spojevi, koji se koriste kao površinski aktivne tvari, odnosno tenzidi, uništavaju bakterije. U nekim proizvodima su i druge vrste tenzida. Osim što pomažu u pranju, oni imaju i antimikrobno odnosno baktericidno djelovanje. Sredstva za dezinfekciju mogu sadržavati i konzervanse, fenoksietanol, na primjer, koji također služi kao dezinficijens.
U njima su i mirisi, koji dodatno privlače kupce, zato što su ljudi uvjereni da mirišljavo ujedno znači čisto. Naši stari su dobro znali važnost iskuhavanja rublja, i na to ne bismo smjeli zaboraviti. No današnje rublje treba prati na temperaturi koja piše na deklaraciji, uz korištenje preporučenih količina i vrsta sredstava.
Važno je i da se odjeća dobro ispere nakon pranja ovim proizvodima, kako ne bi izazvala nadraženost kože, alergijske reakcije i slične neželjene efekte. U Hrvatskom nacionalnom standardu pranja i održavanja rublja u zdravstvenim ustanovama navedena su najmanje dva ciklusa ispiranja kako bi se smanjio broj mikroorganizama te odstranili zaostali deterdžent i dezinfekcijsko sredstvo.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: