Dok su se lijekovi protiv starenja nekoć smatrali tretmanima dostupnima samo nekolicini milijardera iza zatvorenih vrata, tržište se posljednjih godina značajno proširilo jer velike svjetske farmaceutske kompanije ulažu velika sredstva u razvoj novih lijekova koji usporavaju starenje.
Tako Business Insider donosi priču o prvom testiranju jednog takvog lijeka na oku čovjeka, nakon što su studije na miševima pokazale napredak.
POGLEDAJ VIDEO:
Počinju klinička ispitivanja na ljudima
Kandidat za lijek ER-100, za koji je tvrtka Life Biosciences započela klinička ispitivanja, genska je terapija temeljena na AAV-u (adeno-asocirani virus). Cilj je pomoću virusa kao prijenosnika dostaviti tri gena stanicama vidnog živca i potaknuti stare stanice da ponovno funkcioniraju poput mladih.
Ova tehnologija proizašla je iz pokusa na životinjama objavljenih 2020. godine. Tada je profesor David Sinclair, genetičar s Harvard Medical School, provodio istraživanje regeneracije oštećenih vidnih živaca kod miševa pomoću genske terapije. U znanstvenom časopisu Nature objavio je da su djelomično uspjeli vratiti vid starijim miševima i miševima oboljelima od glaukoma.
Nakon toga je Life Biosciences proveo dodatna istraživanja na glodavcima i majmunima te potvrdio značajne učinke. Dana 9. pokrenuto je prvo svjetsko kliničko ispitivanje genske terapije protiv starenja na ljudima.
Treba imati na umu da je temelj za ovu vrstu istraživanja različitih lijekova još 2006. godine postavio japanski znanstvenik Shinya Yamanaka, koji je otkrio reprogramiranje odraslih stanica u inducirane pluripotentne matične (iPS) stanice, što se smatralo revolucijom u medicini, pa je za to dobio Nobelovu nagradu,
- Otkriće Shinye Yamanake bilo je jedno od najvećih otkrića u modernoj biologiji zadnjih 20 tak godina. Yamanaka je dokazao da se odrasle stanice mogu vratiti u stanje slično embrionalnim matičnim stanicama preko ekspresije 4 faktora u stanicama koji se danas zovu Yamanaka faktori. To je otvorilo cijelo područje iPS stanica i epigenetskog reprogramiranja. U međuvremenu su znanstvenici naučili da se stanice ne moraju potpuno vratiti u matično stanje, nego se mogu djelomično reprogramirati kako bi dobile neka mlađa svojstva, a da pritom zadrže svoj identitet. To je znanstveno vrlo uzbudljivo područje i postoji veliki broj privatnih ulaganja u daljnja istraživanja - ističe ugledni hrvatski znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić, Dosad su vođena ispitivanja na miševima i primatima, gdje su djelomično reprogramiranje i slični pristupi pokazali potencijal za obnovu funkcije tkiva, uključujući oko, mišiće, jetru i živčani sustav, kaže. No, kod ljudi smo tek na samom početku.
- Ovo je prvo kliničko ispitivanje u kojem je terapija reprogramiranja primijenjena kod pacijenta s očnom bolešću glaukomom. To je važan znanstveni korak, ali još nije dokaz da terapija djeluje. U ovoj fazi glavni cilj je pokazati sigurnost, a tek zatim stvarnu učinkovitost - naglašava sugovornik.
Đikić kaže da je oko logično prvo mjesto za ovakva ispitivanja jer je relativno zatvoren i kontroliran organ, a terapija se može primijeniti lokalno.
- Kod glaukoma je problem propadanje retinalnih stanica i vidnog živca. Teoretski, ako bi se stanice mogle učiniti otpornijima ili djelomično obnoviti njihovu funkciju, terapija bi mogla pomoći. Realniji prvi cilj je usporiti napredovanje bolesti ili djelomično poboljšati funkciju, ako se pokaže da je terapija sigurna i učinkovita - kaže.
Naš sugovornik dodaje da potencijalno, epigenetsko reprogramiranje može imati vrlo široku primjenu jer mnoge bolesti starenja uključuju gubitak funkcije stanica, kroničnu upalu i promjene u regulaciji gena. No, autoimune bolesti jedno su od područja gdje neće imati značajan utjecaj, na primjer.
- Autoimune bolesti nisu samo problem starenja stanica, nego složen poremećaj imunološkog sustava. Zato ne bih očekivao da će reprogramiranje samo po sebi biti univerzalni lijek. U nekim bolestima moglo bi pomoći obnavljanju tkiva ili smanjenju oštećenja, ali će vjerojatno trebati kombinacije s imunološkim i drugim terapijama - pojašnjava prof. dr. sc. Đikić. Dodaje kako će oni koji istražuju lijekove na ovoj osnovi morati biti vrlo oprezni i kad je u pitanju rak.
- S jedne strane, bolje razumijevanje regeneracije može pomoći razvoju novih protutumorskih strategija. S druge strane, reprogramiranje nosi rizik, jer neki Yamanakini faktori mogu potaknuti nekontrolirani rast stanica. Rizik od raka jedna od glavnih briga te je kod ovog otkrića terapija koristi tri, a ne sva četiri Yamanakina faktora, uz kontrolu putem doksiciklina kao “on/off” prekidača. Zato je kod raka ovo dvosjekli mač: može otvoriti nove mogućnosti, ali sigurnost mora biti apsolutni prioritet - kaže Đikić.
Plan je osigurati prava na razvoj i komercijalizaciju kandidata za lijekove koje je Insilico otkrio pomoću umjetne inteligencije te razvijati lijekove koji mijenjaju biološke procese odgovorne za starenje.
Švicarska farmaceutska kompanija Novartis također je starenje proglasila novim strateškim istraživačkim područjem te vodi poseban odjel za starenje i regenerativnu medicinu.
Godine 2024. Novartis je potpisao sporazum o suradnji s američkom biotehnološkom tvrtkom BioAge Labs vrijedan do 550 milijuna dolara (oko 840 milijardi wona).
Cilj suradnje je iskoristiti desetljećima prikupljane podatke o ljudskom starenju i genomske informacije kako bi se identificirale nove terapijske mete za bolesti povezane sa starenjem. U početku je isplaćeno 20 milijuna dolara za ugovor i istraživanja, dok će dodatne isplate ovisiti o napretku razvoja kandidata za lijekove.
Prema podacima istraživačke tvrtke Longevity Technology, ulaganja u globalne kompanije koje razvijaju tehnologije protiv starenja ove bi godine mogla dosegnuti 9 milijardi dolara (oko 13 bilijuna wona).
To predstavlja povećanje od 3,5 puta u odnosu na 2023. godinu, kada su ulaganja iznosila oko 2,6 milijardi dolara (oko 4 bilijuna wona).
I korejska biotehnološka industrija ubrzava razvoj
Južnokorejske kompanije također razvijaju nove lijekove protiv raka, demencije i starenja temeljene na skupini lijekova za mršavljenje poznatoj kao GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1).
Nedavno se pokazalo da GLP-1 lijekovi za liječenje pretilosti imaju pozitivne učinke i kod raka, masne bolesti jetre te kardiovaskularnih bolesti, zbog čega ih mnogi nazivaju „novim čudotvornim lijekom”.
Tvrtka Hanmi Pharmaceutical nalazi se u završnoj fazi treće faze kliničkih ispitivanja lijeka protiv pretilosti Efpeglenatide.
Riječ je o lijeku s trostrukim djelovanjem koji smanjuje tjelesnu težinu uz očuvanje mišićne mase. Cilj je liječiti različite bolesti povezane s pretilošću, a istodobno očuvati fizičke sposobnosti starijih osoba. Lansiranje lijeka planirano je u drugoj polovici ove godine.
Tvrtka Aventi smatra sarkopeniju (gubitak mišićne mase povezan sa starenjem) bolešću usko povezanom sa samim procesom starenja te intenzivno radi na razvoju novih terapija.
Biotehnološka tvrtka HanAll Biopharma, povezana s Daewoong Pharmaceuticalom, preuzela je platformu za reprogramiranje stanica američke tvrtke Turn Biotechnologies te provodi istraživanja takozvanog obrnutog starenja. Očekuje se da bi mogla razviti terapiju sličnu onoj koju trenutno ispituje Life Biosciences.
Sve veći broj kompanija također ulaže u razvoj lijekova za demenciju kao dio strategije dugovječnosti.
Tvrtka za razvoj lijekova uz pomoć umjetne inteligencije Galux surađuje sa specijaliziranom onkološkom kompanijom AimedBio na istraživanju načina za prevladavanje krvno-moždane barijere, jedne od najvećih prepreka u liječenju bolesti mozga.
Biotehnološka tvrtka AriBio trenutno provodi globalna klinička ispitivanja treće faze za lijek protiv Alzheimerove bolesti AR1001, kao i drugu fazu ispitivanja za lijek protiv demencije s Lewyjevim tjelešcima, AR1005.
Nedavno se AriBio pridružio i platformi za razvoj lijekova pomoću umjetne inteligencije Lilly TuneLab, koju vodi Eli Lilly, kako bi dodatno ubrzao razvoj novih terapija.
Bez obzira na sva spomenuta istraživanja, lijekovi se na tržištu sigurno neće pojaviti brzo.
- Iako je prošlo gotovo 20 godina od razvoja iPS tehnologije, klinička primjena djelomičnog reprogramiranja tek počinje. To je normalno u brojnim granama znanosti jer se znanstveni rezultati razvijaju i evaluiraju toliko dugo. Za lokalne i dobro kontrolirane indikacije, poput određenih bolesti oka, prve terapije bi se mogle pojaviti ranije ako klinička ispitivanja budu uspješna. No za sistemsku primjenu protiv starenja ili za složene bolesti govorimo vjerojatno o razdoblju od najmanje desetak godina - zaključuje prof. dr. sc, Đikić.