Zeleni pojas Europe, u sklopu kojega se nalazi prvi pentalateralni svjetski rezervat biosfere, izraz je koji se koristi za područje uzduž bivše 'željezne zavjese' na kojem se priroda uspjela razviti više nego je uobičajeno u industrijsko doba.
Danas Zeleni pojas povezuje 24 države (od sjevera prema jugu) te čini okosnicu paneuropske ekološke mreže i daje značajan doprinos europskoj zelenoj infrastrukturi.
POGLEDAJTE VIDEO: Akcija čišćenja morskog dna
Simbol je to uspješne prekogranične suradnje i zajedničke europske prirodne i kulturne baštine.
Iznimna važnost tog ekološkog koridora je očita: 49 nacionalnih parkova smješteno je duž Zelenog pojasa Europe, a više od 3200 zaštićenih područja nalazi se unutar zone od 50 kilometara s obje strane pojasa, koji prolazi kroz gotovo sve europske bio-geografske regije.
U Zelenom pojasu Europe nalaze se poplavne šume, riječne rukavce, strme obale i sprudovi koji su dom za brojne životinjske i biljne vrste.
Na području Virovitičko-podravske županije odvijaju se brojne aktivnosti, znanstveni i istraživački radovi te suradnje sa znanstvenicima. Aktivnosti pokreće centar 'Dravska priča'.
Osim interpretacijskim aktivnostima, centar se bavi i znanstvenim i istraživačkim radom, surađujući s brojnim domaćim i stranim institucijama na očuvanju i obnavljanju prirodnog bogatstva.
Na tom se području nalazi nekoliko impozantnih dvoraca u kojima su smješteni muzej (primjerice dvorac Pejačević u Virovitici), ili hoteli ( u dvorcu Janković u Suhopolju i kuriji Janković u Kapela Dvoru). U blizini je i ergela stara više stotina godina, Pustara Vištica.
Slavoniju i Podravinu karakteriziraju očuvanost prirode i bioraznolikost. Nude niz aktivnosti poput vožnje biciklom i kanuima te promatranje ptica ili upoznavanje lokalnih običaja i kulturne baštine kraja uz rijeku Dravu.