'Otprilike tjedan dana prije nego što sam prvi put dobila otkaz, šef me uvjeravao da je moje radno mjesto sigurno. Tvrtka se restrukturirala, a meni su rekla da sam potrebna i da nigdje ne idem. Tad je stigao poziv.
- Znam da to nije ono što ste očekivali - rekao mi je šef. Točno, htjela sam reći, jer ste mi rekli da se to neće dogoditi.
Prošli sam mjesec, samo nekoliko godina poslije, ponovno dobila otkaz, zajedno s oko 40 posto zaposlenih. Pridružili smo se tako desecima milijuna Amerikanaca čija su radna mjesta zbog pandemije korona virusa ukinuta, što je rezultiralo stopom nezaposlenosti od oko 13,3 posto.
Jesu li moji otkazi loša sreća? Radni rizik? Prirodni učinak ekonomske nestabilnosti ili nestabilnosti industrije? Ili - kako ja u najgorim trenucima mislim - obrazac koji pokazuje mene i moje sposobnosti?', napisala je za New York Times novinarka, autorica i konzultantica Holly Epstein Ojalvo.
Ako ste ikad ostali bez posla, kaže ona, onda znate kako je lako pribjeći takvom razmišljanju, no imajte na umu koliko je važan način na koji gledate na taj svoj gubitak.
- Takav je stav vjerojatno najgore što sebi možete raditi - kaže socijalna radnica Melody Wilding, autorica nove knjige 'Vjeruj u sebe: Prestani previše razmišljati, savladaj emocije i usmjeri ambicije na uspjeh.
Dopustite si, dodaje, da se loše osjećate, čak i da tugujete, ali ključno je da si u tome stvorite nekakav smisao.
- To posebno vrijedi za pandemiju korona virusa. Bol koja se povezuje s gubitkom posla može se lako povećati zbog osamljenosti i financijskih problema, ali i zbog konstantne neizvjesnosti - ističe, a sa negativnim stavom riskirate da vam negativne misli postanu stvarnost.
Nemojte dopustiti da vas poraze
Mnoge gubitak posla jako pogodi, kaže Wilding, i često ga shvaćamo osobno: ipak ste još prošli tjedan imali listu obaveza i rokove, a sad je sve stalo.
- Pokušajte se oduprijeti samokritičnosti jer ona može biti psihološki štetna. Studije pokazuju da su otpušteni radnici skloni doživljavanju širokog raspona negativnih emocija i doživljaju narušenog mentalnog i fizičkog zdravlja - objašnjava.
U 2015. godini istraživanje sa sveučilišta u Manchesteru otkrilo je da su otpušteni ljudi punih deset godina nakon otkaza imali problem s povjerenjem. Druga su istraživanja pokazala i da negativno stanje zbog otkaza može trajati i duže od lošeg psihičkog stanja zbog gubitka voljene osobe.
Zašto trebate prestati biti strogi prema sebi?
Podsjetite se da ste posao izgubili u vrijeme globalne pandemije koja narušava cijelu ekonomiju, nije virus odabrao samo vas - kaže Wilding.
Prisjetite se svojih vrijednosti i zaokupite se
Pokušajte poduzeti neke smislene korake - poput obavljanja papirologije ili određivanja novog budžeta - kako ne biste bili pod stresom zbog nedjelovanja.
- Aktivnost je najbolji protuotrov za sumnju u sebe - kaže Wilding, jer mijenja naše mentalno stanje. Zato ćete se bolje osjećati ako pronađete neki način da budete produktivni.
Izvršna direktorica jedne start up tvrtke Latesha Byrd napominje kako biste većinu svog vremena trebali usmjeriti na kreativne zadatke koje prije možda niste stizali obaviti ili niste mislili da su isplativi, poput npr. osmišljavanje vlastitog brenda ili pokretanje svoje web stranice, 'uređivanja' profila na društvenim mrežama i uspostavljanja novih kontakata.
Byrd svojim klijentima savjetuje da se u ovoj situaciji usredotoče na tri stvari: "jasnu viziju, povjerenje i kontrolu."
- Za početak svoje vještine, vrijednosti i strasti uskladite s onim što želite u poslu. Zatim se usredotočite na svoja dostignuća i na vrijednost koje imate da biste se oslobodili sumnje u sebe - kaže Byrd.
Zaustavite sumnju u sebe
- Jedno je istraživanje pokazalo da je oko 40 posto radnika barem jednom u životu dobilo otkaz. Zato se nemojte opterećivati s tim da ste manje vrijedni već identificirajte svoje temeljne kvalitete, a onda na temelju njih pronađite kreativne načine da skrenete pažnju na sebe - kaže Byrd i dodaje da za to Iskoristite društvene mreže.
A ako se negativne misli i pojave, otjerajte ih, savjetuje.
- Naše su emocije kao informacije pa umjesto da im slijepo vjerujete, ispitajte ih. Zapitajte se zašto osjećate sram ili sumnjate u sebe u učite od toga. Iskoristite emocije u svoju korist - kaže Byrd.