Efekt prve noći već je desetljećima poznat stručnjacima koji proučavaju spavanje. Ljudi tijekom prve noći provedene na nepoznatom mjestu često dulje pokušavaju zaspati, češće se bude te ukupno spavaju kraće nego tijekom sljedećih noći. Upravo zbog toga istraživači spavanja nerijetko prvu noć u laboratoriju smatraju razdobljem prilagodbe.
Drugim riječima, problem možda nije u hotelskom madracu, jastuku ili temperaturi sobe. Mozgu jednostavno treba vremena da se privikne na novo okruženje.
POGLEDAJTE VIDEO: Ranoranilac ili noćna ptica
Jedna strana mozga kao 'noćni čuvar'
Posebno zanimljivo objašnjenje ponudilo je istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu 'Current Biology'. Znanstvenici su otkrili da tijekom prve noći u nepoznatom okruženju aktivnost dviju moždanih hemisfera nije potpuno jednaka.
Tijekom dubokog NREM sna dijelovi jedne hemisfere pokazivali su plići san i veću osjetljivost na neobične zvukove. Kada bi istraživači ispitanicima reproducirali zvuk, ta je strana mozga snažnije reagirala, a ljudi su se lakše budili.
Znanstvenici su takvu reakciju usporedili s svojevrsnom noćnom stražom. Dok ostatak mozga odmara, dio sustava ostaje nešto oprezniji i prati što se događa u okolini.
Zašto bi nam to uopće trebalo?
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u evoluciji. Spavanje na nepoznatom mjestu nekada je moglo značiti i veću izloženost opasnosti. Mozak koji nije potpuno zanemario okolinu mogao je brže reagirati na prijetnju.
Slične, iako znatno izraženije oblike spavanja poznajemo i kod nekih životinja koje mogu odmarati jednom moždanom hemisferom dok druga ostaje aktivnija. Kod ljudi se ne radi o tome da je polovica mozga potpuno budna, već o znatno suptilnijoj razlici u dubini sna i reagiranju na podražaje.
Zato čujemo svaki zvuk u hotelskoj sobi
Zvuk klima-uređaja, koraci u hodniku, lift, promet s ulice ili vrata susjedne sobe mogu nam prve noći djelovati neobično glasno. Kod kuće je mozak već naučio da su mnogi poznati zvukovi bezopasni te ih tijekom spavanja uglavnom ignorira.
Na novom mjestu još nema takvu sigurnost. Nepoznati zvukovi zato mogu lakše privući njegovu pozornost i dovesti do kratkog buđenja.
Već sljedeće noći situacija je kod mnogih ljudi bolja jer prostor više nije potpuno nepoznat.
No priča je ipak malo složenija
Novije istraživanje objavljeno 2024. dodatno je proučavalo efekt prve noći. Rezultati su ponovno potvrdili da prva noć može biti povezana s duljim uspavljivanjem, više budnosti nakon što osoba zaspi te kraćim ukupnim vremenom spavanja.
Međutim, istraživači nisu pronašli jednostavnu vezu između razlike u aktivnosti moždanih hemisfera i jačine efekta prve noći. Zanimljivo je i da su određene smetnje prve noći primijetili čak i kada su ljudi spavali u poznatom okruženju.
To sugerira da fenomen nije samo reakcija na nepoznatu hotelsku sobu. Na kvalitetu sna mogu utjecati i očekivanja, promjena rutine, putovanje, vrijeme odlaska u krevet i niz drugih čimbenika.
Prva loša noć zato ne mora značiti da ćete tako spavati cijeli odmor
Ako prve noći na putovanju ne možete zaspati i ujutro se osjećate kao da gotovo niste spavali, razlog može biti upravo privremena prilagodba mozga.
Kod mnogih se ljudi san nakon prve noći popravi kako se mozak navikava na okolinu. Zato jedna nemirna noć u hotelskom krevetu ne mora značiti da vam soba, krevet ili cijeli odmor neće odgovarati – možda vašem unutarnjem 'noćnom čuvaru' samo treba malo vremena da zaključi da je sve u redu.