Milka Šenija iz Gornje Garešnice na obiteljskom gospodarstvu na ekološki način uzgaja guske. Ima oko tristotinjak Mađarskih bijelih gusaka, a kaže kako guske redovito jedu i na Engleskom dvoru. Hrvati je, pak,najčešće povezuju s Martinjem.
- Gusku očistim, nasolim i ostavim oko dva sata. Potom iscijedim sok od naranče, njime premažem gusku i stavim ju u pećnicu. Najbolja je kada se peče u štednjaku na drva. Nakon dva do dva i pol sata gusku premažem žlicom meda i ostavim još oko pola sata – govori nam domaćica Milka koja gusku priprema kako su je naučili roditelji.
Kako je podrijetlom iz Češke, uz gusku je pripremila knedle, koji kako smo se i sami uvjerili, dostojno zamjenjuju uobičajene mlince.
Po običaju, salata je od svježeg kupusa.
- Meso Mađarske bijele guske je najukusnije i jako mekano. No, ona ne sjedi na jajima te moram kupiti jednodnevne guščice koje stoje i do 50 kuna. Nakon pet do šest mjeseci, upravo u ovo vrijeme, dosegne između četiri i pet kilograma - kaže nam naša domaćica Milka.
Njezina obitelj jednodnevne guske drži u zatvorenom prostoru i hrani smjesom kukuruza, zobi i djeteline lucerne. Nakon što im naraste perje puštaju ih na dvorište, jer im od tada ne smeta ni voda, niti kiša.
Guske su cijeli dan na ispaši i hrane ih kukuruzom bez ikakvih dodataka. Za razliku od druge peradi, guske ne jedu crve i ne kopaju po gnoju. Čiste su i od njih se koristiti i perje za jastuke i jakne. Koristi se i guščja mast koja se davnine smatra ljekovitom.
Osim Mađarske bijele postoji i Mađarska siva guska ili Kalos, koja je nešto osjetljivija za uzgoj. Najviše se uzgaja radi jetre, ali jetru unatrag nekoliko desetljeća, od kad je propala tvornica u Virovitici, kod nas nitko ne otkupljuje, pa ih Milka više ne uzgaja. Da bi se dobila jetra koja može imati skoro kilogram, gusku treba „šopati“. To rade smjesom od kukuruza te dva posto soli i dva posto guščje masti kako bi ju guska lakše progutala. Ta smjesa joj „degenerira“ jetru. Šopanje guske počinje tijekom zime i tada se guska manje kreće. Milkin suprug Vlado kaže da u Vojvodini, za razliku od Hrvatske cvate posao s guskama.
- Guske uzgajaju i zbog jetre koju izvoze i dobro zarađuju. Tamo smo jeli guščja jetra na žaru s kajmakom. Bilo je odlično – govore nam u glas domaćini Šenija.