Jetra je jedan od onih organa o kojima većina ljudi ne razmišlja dok se ne pojavi problem. Dok se posljednjih godina puno govori o zdravlju mozga, crijeva i dugovječnosti, jetra često ostaje u drugom planu, iako ima ključnu ulogu u gotovo svim vitalnim procesima u tijelu.
Riječ je o najvećem unutarnjem organu koji sudjeluje u regulaciji metabolizma, preradi hranjivih tvari, detoksikaciji i obrani organizma od štetnih tvari. Jetra pretvara hranu u energiju, filtrira toksine i djeluje kao važna zaštitna barijera između probavnog sustava i ostatka tijela. Bez njezine funkcije život nije moguć.
POGLEDAJTE VIDEO:
Najpoznatiji uzrok oštećenja jetre je pretjerana konzumacija alkohola, što potvrđuju i stručnjaci iz područja hepatologije. Međutim, liječnici upozoravaju da alkohol nije jedini i često ni najveći problem današnjice.
Sve je veći zdravstveni izazov metabolička disfunkcija povezana s masnom jetrom (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre. Kod ovog stanja dolazi do nakupljanja masnoća u jetri, što s vremenom može dovesti do upale, ožiljaka i ozbiljnih komplikacija.
Stručnjaci posebno ističu da se jedan svakodnevni prehrambeni navik često podcjenjuje – konzumacija zaslađenih gaziranih pića. Gastroenterologinja i hepatologinja dr. Treta Purohit navodi da pacijenti najčešće ne povezuju takva pića s jetrom, već ih doživljavaju kao problem vezan uz težinu ili zube.
Glavni problem, objašnjavaju liječnici, leži u visokom udjelu fruktoze, često iz kukuruznog sirupa, koja se u velikoj mjeri metabolizira upravo u jetri. Za razliku od glukoze koja se raspoređuje kroz cijelo tijelo uz pomoć inzulina, fruktoza se gotovo izravno obrađuje u jetri, gdje se lako pretvara u mast. Dugoročno to može dovesti do upalnih procesa i stvaranja ožiljkastog tkiva.
Zanimljivo je da se masna jetra može razviti i kod osoba koje nemaju prekomjernu tjelesnu težinu, što dodatno naglašava važnost prehrambenih navika.
Znanstvena istraživanja također potvrđuju povezanost. Jedna velika analiza na više od 35.000 ispitanika pokazala je da čak i povremena konzumacija gaziranih pića povećava rizik od masne jetre, dok redovito pijenje značajno podiže taj rizik. Slični rezultati dobiveni su i u drugim studijama koje povezuju zaslađena pića s većom učestalošću metaboličkih poremećaja.
Sve češće se postavlja i pitanje 'light' ili dijetalnih gaziranih pića. Iako zasad nema jasnih dokaza da izravno uzrokuju masnu jetru, stručnjaci upozoravaju na moguće neizravne učinke. Umjetni zaslađivači kod nekih ljudi mogu pojačati želju za slatkim, utjecati na regulaciju apetita i potencijalno promijeniti crijevnu mikrobiotu, što može imati šire metaboličke posljedice.
Dobra vijest je da povremeno konzumiranje gaziranih pića ne predstavlja značajan rizik. Problem nastaje kada ona postanu svakodnevna navika. Kao jednostavnija zamjena često se preporučuje voda, uključujući i gaziranu bez šećera ili dodataka.
Za dugoročno zdravlje jetre stručnjaci najčešće preporučuju mediteranski način prehrane, bogat povrćem, voćem, ribom, mahunarkama i maslinovim uljem, uz ograničenje crvenog i prerađenog mesa te ultra-prerađene hrane.
U konačnici, čak i male promjene u svakodnevnim navikama - poput smanjenja zaslađenih pića - mogu imati značajan učinak na zdravlje jetre i organizma u cjelini.