Iako prošlih godina bilježimo značajan rast u uzgoju i izlovu ribe i plodova mora, iznimno mali dio toga završi na hrvatskim tanjurima. Najveći dio te ribe se izvozi, a Hrvati su već godinama po potrošnji ribe na začelju europske i svjetske ljestvice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati u prosjeku godišnje jedu oko 8,5 kilograma ribe, rakova i školjaka, za razliku od Portugalaca koji pojedu 57 kg po stanovniku. 

Za više zdravlja i vitalnosti ribu bi trebalo jesti najmanje dva puta tjedno jer sadrži brojne vitamine,  minerale i zdrave masnoće. Omega-3 masne kiseline sprečavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila, a mogu i popraviti raspoloženje jer potiču proizvodnju serotonina.        

- Smatra se da svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu,  a svaki dvadeseti ne kupuje zamrznutu. Veliki trgovački i hotelski lanci uglavnom se opskrbljuju ribom iz uzgoja. Iako brži stil života utječe na potrošnju ribe, visoka cijena primarni je razlog za vrlo nisku potrošnju ribe po stanovniku – kaže dr. Alen Soldo, profesor ribarstva sa Sveučilišta u Splitu. 

U Hrvatskoj se najviše jedu jeftine vrste poput srdele i inćuna, a slijede ih sarun, lokarda i palamida, tvrdi ihtiolog dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i dodaje:  

- Skuplje vrste svakako se manje kupuju za domaćinstva, a daleko više u restoranima. Svježu, kvalitetnu i zdravu jadransku ribu prije svega prodajemo strancima, dok za domaću potrošnju uvozimo značajne količine nekvalitetne ribe, ponajviše, lignji i lignjuna. Glavne vrste koje se izvoze su škampi, oslići, pišmolji i trlje. Izvozi se i oborita riba, ali ne previše, jer se i ne lovi u velikim količinama - objašnjava Dulčić. 

Kaže kako se riba u Hrvatsku najviše uvozi iz Skandinavije,  Afrike, poglavito Maroka, ali i iz Južne Amerike. One su najčešće zamrznute poput škarpine te oslića u filetima. 

- Uvozi se i kvalitetna svježa riba, ali u malim količinama. Naši ljudi prema njoj nemaju povjerenja, ali za to nema razloga. Iako se lijepe škrpine ili skuše iz Maroka kvalitetom ne mogu uspoređivati s našima iz Jadranskog mora - rekao je Jakov Dulčić upozoravajući kako se u prodavaonicama pod imenom bakalara nude druge vrste sušene ribe poput (Melanogramus aeglefinus, Pollachius virens itd.) te da kupci osobitu pozornost trebaju obratiti na deklaraciju proizvoda kako ne bi bili prevareni - pravi bakalar ima stručni naziv Gadus morhua.

Kupujte ribu na istom mjestu i izgradite odnos s prodavačem kako biste znali je li svježa

Nakon poplava u Slavoniji koje su uništile ribnjake, prošle smo godine imali veliku nestašicu riječne ribe i teško je reći kada će se dobava stabilizirati. Iako oko Zagreba i u Lici postoje ribogojilišta, njihova proizvodnja lani nije bila dostatna za cijelo tržište, kaže Kristina Ružić, vlasnica ribarnice Delfin u Ludbregu. Ljiljana Mlinarić iz Friško s placa savjetuje kako je mudro često kupovati kod istog prodavača. 

- Prodavač vam u tom slučaju može preporučiti i gdje je dobro kupiti ribu i kod koga, ako on nema ništa za vas - kaže Ljiljana. 

Utorak i četvrtak - najbolji dani za kupnju ribe u manjim gradovima

U velikim ribarnicama u većim gradovima, pogotovo u Zagrebu, riba u pravilu dolazi svaki dan, no u manjim kvartovskim ribarnicama u okolici gradova češće je nabavljaju samo nekoliko puta na tjedan. Najčešće su to utorak, kada dolazi svježa riba koja se izlovi tijekom noći u ponedjeljak na utorak, te četvrtak, s obzirom na tradiciju mnogih da ribu jedu petkom. Tako, na primjer, u ribarnici Som u Požegi morsku ribu nabavljaju baš utorkom i četvrtkom, jednako kao i u ribarnici Delfin u Ludbregu. 

I zamrznuta riba iz trgovačkih centara obiluje zdravim mineralima i proteinima

Nedjelja je dan kad se isplati otići u ribarnicu jer su ponekad cijene niže a riba je svježa. No riba se na zagrebačkim tržnicama kupuje od utorka do subote, dok bih ponedjeljak preskočila, savjetuje Ljiljana Mlinarić, vlasnica tvrtke Friško s placa. 

Kupiti se može i u većim trgovačkim lancima koji svježu ribu nabavljaju direktno od ribara, netom nakon ulova. Tako u Konzumu, na primjer, ističu suradnju s dobavljačima iz Rijeke te kažu kako se riba izlovljena ujutro već oko 11 sati može pronaći u trgovinama u Rijeci, a u zagrebačke trgovine stiže u poslijepodnevnim satima. No većina nutricionista kaže kako nećemo pogriješiti ni ako izaberemo smrznutu ribu.

 - Riba se smrzava na mjestu ulova, unutar nekoliko sati. Istraživanja pokazuju kako postupak brzog smrzavanja čuva nutritijente u ribi, pa su gubici u smrznutoj ribi u odnosu na svježu zanemarivi, - kaže nutricionistica Mirja Jošić iz Vitaminoteke.   

- Svježa riba može sadržavati i nametnike koji se na niskim temperaturama uništavaju pa je odabir smrznutih plodova za one koji ne znaju prepoznati pokvarenu ribu, i sigurnija, - kaže doc. dr. Darija Vranešić Bender iz Vitaminoteke te dodaje: 

- Ribu je najbolje kuhati na pari. Pripremate li je u pećnici, zamotajte je u aluminijsku foliju sa začinskim biljem i stavite je u pećnicu da se ispeče u vlastitu soku.

Abeceda vitamina i minerala kojima obiluje riba

• A - Ima ga u masnoj ribi (haringa, jegulja i skuša) te u školjkašima i skušama, a nužan je za oči, kožu i rast
• B12 - Organizam ga koristi za stvaranje eritrocita, mišića i funkcioniranje živčanog sustava
• B2 i B6 - Štite tkivo, kožu i vid 
• B3 - Djeluje na rast, obnovu i održavanje zdravlja stanica u tijelu
• D - Ima ga u masnoj ribi te u školjkašima i skušama, a nužan je za razvoj kostiju i zuba
• K - Nužan je za zgrušavanje krvi i za zdravlje kostiju
• Selen - Koristan za pravilno funkcioniranje štitnjače
• Željezo - Potreban za formiranje crvenih krvnih stanica
• Fluor - Mineral važan u razvoju kostiju i zuba
• Cink - Značajan za obnovu tkiva u metabolizmu, posebno za imunitet

Potrošnja ribe u Europi

• Država: Island
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 90
• Država: Portugal
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 57
• Država: Španjolska
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 44
• Država: Italija
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 25
• Država: Grčka
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 21
• Država: Hrvatska
• Godišnja potrošnja ribe u kg: 8,5

U brojkama

• 3 posto Hrvata jede ribu svakodnevno 
• 840 kn godišnje prosječni Hrvat troši na ribu
• 4 posto kućnog budžeta Hrvat u prosjeku potroši na ribu
• 27 posto hrvatskih ispitanika najčešće bira srdelu