Zdravlje u tanjuru: Hrvati u prosjeku potroše tek 8,5 kg ribe godišnje, za razliku od Portugalaca koji pojedu 57 kg po stanovniku, dok Islanđani pojedu 90 kilograma
Hrvati najčešće jedu srdelu, a 3 posto ih ribu jede svaki dan
Iako prošlih godina bilježimo značajan rast u uzgoju i izlovu ribe i plodova mora, iznimno mali dio toga završi na hrvatskim tanjurima. Najveći dio te ribe se izvozi, a Hrvati su već godinama po potrošnji ribe na začelju europske i svjetske ljestvice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati u prosjeku godišnje jedu oko 8,5 kilograma ribe, rakova i školjaka, za razliku od Portugalaca koji pojedu 57 kg po stanovniku.
Za više zdravlja i vitalnosti ribu bi trebalo jesti najmanje dva puta tjedno jer sadrži brojne vitamine, minerale i zdrave masnoće. Omega-3 masne kiseline sprečavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila, a mogu i popraviti raspoloženje jer potiču proizvodnju serotonina.
- Smatra se da svaki deseti Hrvat ne jede svježu ribu, a svaki dvadeseti ne kupuje zamrznutu. Veliki trgovački i hotelski lanci uglavnom se opskrbljuju ribom iz uzgoja. Iako brži stil života utječe na potrošnju ribe, visoka cijena primarni je razlog za vrlo nisku potrošnju ribe po stanovniku – kaže dr. Alen Soldo, profesor ribarstva sa Sveučilišta u Splitu.
U Hrvatskoj se najviše jedu jeftine vrste poput srdele i inćuna, a slijede ih sarun, lokarda i palamida, tvrdi ihtiolog dr. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i dodaje:
- Skuplje vrste svakako se manje kupuju za domaćinstva, a daleko više u restoranima. Svježu, kvalitetnu i zdravu jadransku ribu prije svega prodajemo strancima, dok za domaću potrošnju uvozimo značajne količine nekvalitetne ribe, ponajviše, lignji i lignjuna. Glavne vrste koje se izvoze su škampi, oslići, pišmolji i trlje. Izvozi se i oborita riba, ali ne previše, jer se i ne lovi u velikim količinama - objašnjava Dulčić.
Kaže kako se riba u Hrvatsku najviše uvozi iz Skandinavije, Afrike, poglavito Maroka, ali i iz Južne Amerike. One su najčešće zamrznute poput škarpine te oslića u filetima.
- Uvozi se i kvalitetna svježa riba, ali u malim količinama. Naši ljudi prema njoj nemaju povjerenja, ali za to nema razloga. Iako se lijepe škrpine ili skuše iz Maroka kvalitetom ne mogu uspoređivati s našima iz Jadranskog mora - rekao je Jakov Dulčić upozoravajući kako se u prodavaonicama pod imenom bakalara nude druge vrste sušene ribe poput (Melanogramus aeglefinus, Pollachius virens itd.) te da kupci osobitu pozornost trebaju obratiti na deklaraciju proizvoda kako ne bi bili prevareni - pravi bakalar ima stručni naziv Gadus morhua.
Kupujte ribu na istom mjestu i izgradite odnos s prodavačem kako biste znali je li svježa
Nakon poplava u Slavoniji koje su uništile ribnjake, prošle smo godine imali veliku nestašicu riječne ribe i teško je reći kada će se dobava stabilizirati. Iako oko Zagreba i u Lici postoje ribogojilišta, njihova proizvodnja lani nije bila dostatna za cijelo tržište, kaže Kristina Ružić, vlasnica ribarnice Delfin u Ludbregu. Ljiljana Mlinarić iz Friško s placa savjetuje kako je mudro često kupovati kod istog prodavača.
- Prodavač vam u tom slučaju može preporučiti i gdje je dobro kupiti ribu i kod koga, ako on nema ništa za vas - kaže Ljiljana.
Utorak i četvrtak - najbolji dani za kupnju ribe u manjim gradovima
U velikim ribarnicama u većim gradovima, pogotovo u Zagrebu, riba u pravilu dolazi svaki dan, no u manjim kvartovskim ribarnicama u okolici gradova češće je nabavljaju samo nekoliko puta na tjedan. Najčešće su to utorak, kada dolazi svježa riba koja se izlovi tijekom noći u ponedjeljak na utorak, te četvrtak, s obzirom na tradiciju mnogih da ribu jedu petkom. Tako, na primjer, u ribarnici Som u Požegi morsku ribu nabavljaju baš utorkom i četvrtkom, jednako kao i u ribarnici Delfin u Ludbregu.
I zamrznuta riba iz trgovačkih centara obiluje zdravim mineralima i proteinima
Nedjelja je dan kad se isplati otići u ribarnicu jer su ponekad cijene niže a riba je svježa. No riba se na zagrebačkim tržnicama kupuje od utorka do subote, dok bih ponedjeljak preskočila, savjetuje Ljiljana Mlinarić, vlasnica tvrtke Friško s placa.
Kupiti se može i u većim trgovačkim lancima koji svježu ribu nabavljaju direktno od ribara, netom nakon ulova. Tako u Konzumu, na primjer, ističu suradnju s dobavljačima iz Rijeke te kažu kako se riba izlovljena ujutro već oko 11 sati može pronaći u trgovinama u Rijeci, a u zagrebačke trgovine stiže u poslijepodnevnim satima. No većina nutricionista kaže kako nećemo pogriješiti ni ako izaberemo smrznutu ribu.
- Riba se smrzava na mjestu ulova, unutar nekoliko sati. Istraživanja pokazuju kako postupak brzog smrzavanja čuva nutritijente u ribi, pa su gubici u smrznutoj ribi u odnosu na svježu zanemarivi, - kaže nutricionistica Mirja Jošić iz Vitaminoteke.
- Svježa riba može sadržavati i nametnike koji se na niskim temperaturama uništavaju pa je odabir smrznutih plodova za one koji ne znaju prepoznati pokvarenu ribu, i sigurnija, - kaže doc. dr. Darija Vranešić Bender iz Vitaminoteke te dodaje:
- Ribu je najbolje kuhati na pari. Pripremate li je u pećnici, zamotajte je u aluminijsku foliju sa začinskim biljem i stavite je u pećnicu da se ispeče u vlastitu soku.
Abeceda vitamina i minerala kojima obiluje riba
- A - Ima ga u masnoj ribi (haringa, jegulja i skuša) te u školjkašima i skušama, a nužan je za oči, kožu i rast
- B12 - Organizam ga koristi za stvaranje eritrocita, mišića i funkcioniranje živčanog sustava
- B2 i B6 - Štite tkivo, kožu i vid
- B3 - Djeluje na rast, obnovu i održavanje zdravlja stanica u tijelu
- D - Ima ga u masnoj ribi te u školjkašima i skušama, a nužan je za razvoj kostiju i zuba
- K - Nužan je za zgrušavanje krvi i za zdravlje kostiju
- Selen - Koristan za pravilno funkcioniranje štitnjače
- Željezo - Potreban za formiranje crvenih krvnih stanica
- Fluor - Mineral važan u razvoju kostiju i zuba
- Cink - Značajan za obnovu tkiva u metabolizmu, posebno za imunitet
Potrošnja ribe u Europi
- Država: Island
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 90
- Država: Portugal
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 57
- Država: Španjolska
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 44
- Država: Italija
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 25
- Država: Grčka
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 21
- Država: Hrvatska
- Godišnja potrošnja ribe u kg: 8,5
U brojkama
- 3 posto Hrvata jede ribu svakodnevno
- 840 kn godišnje prosječni Hrvat troši na ribu
- 4 posto kućnog budžeta Hrvat u prosjeku potroši na ribu
- 27 posto hrvatskih ispitanika najčešće bira srdelu