Rođenje Isusa Krista slavimo 25. prosinca i, sve dok barem jedan dan u godini posvećujemo Bogu, obitelji i “svim ljudima dobre volje”, manje je bitno za rođenje vjere kada se Isus povijesno rodio.
POGLEDAJTE VIDEO:
No ipak je zanimljivo kako se o točnom datumu rođenja više stoljeća raspravljalo. A rasprava traje sve do danas i još nema konačnog zaključka. Postoji više teorija o rođenju Isusa Krista, od kojih ni jedna nije pouzdana, ali je svaka zanimljiva za sebe. Postoji teorija da se Isus rodio ljeti.
"U tom su istom kraju boravili pastiri; noćivahu pod vedrim nebom; bdijući nad stadom svojim” (Luka 2:8), prema nekima donekle isključuje Isusa kao “zimsko dijete”. Tome ide u prilog da su Rimljani popise stanovništva u pravilu provodili ljeti, ne želeći siliti stanovništvo na dugotrajna putovanja zimi. Kao najpouzdanija metoda utvrđivanja Kristova rođendana svakako je ona astronomska, koja uključuje i tri kralja.
Prema knjizi povjesničara E. L. Martina “Zvijezda koja je zaprepastila svijet”, Isus je rođen u rujnu 3. godine prije nove ere, a trojica kraljeva su ga posjetili 25. prosinca - čak godinu dana kasnije. Do tog zaključka autor je došao povezujući Bibliju s astronomskim i povijesnim činjenicama. Jupiter je 25. prosinca 2. godine prije nove ere šest dana prividno stajao nad Betlehemom pa se, prema Martinu, upravo tada zbio posjet kraljeva.
Kako je Badnjak dobio naziv
Badnjak svoj naziv duguje Badnjem drvu, hrastovoj cjepanici koja se palila u ognjištu. Kako je pojasnio dr. Vinščak s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, naziv dolazi od sanskrtskog “Akhi Buthnya”, imena boga koji spava u korijenu hrasta koji su stari Slaveni nazivali Veles. On je bio gospodar svijeta podzemnih bogova i zato je najkraći dan u godini bio posvećen njemu.
Priča o Sveta tri kralja
Taj je blagdan dan u kojem vjernici obnavljaju sjećanje na kraljeve mudrace Melkiora, Gašpara i Baltazara, koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom, priznajući mu kraljevsko dostojanstvo; tamjanom, u slavu božanske mu naravi te smirnom, jer su vjerovali da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe. Tim blagdanom završava božićno razdoblje.
Licitarska srca došla su nam iz Europe
Prije svega, Hrvati nisu kitili bor nego kuću. Niti žarkocrvena licitarska srca nisu autohtona nego su nam došla iz srednje Europe zajedno s drvcem. Ali crveno-zelena kombinacija bora svakako jest ideja našeg naroda. To se vidi i na narodnim nošnjama, a i u narodu je uvriježeno vjerovanje kako crvena boja štiti od uroka. Tako je, primjerice, i zelena pšenica vezana crvenom trakom. Po kući se stavljala božikovina, koja tome i duguje naziv.
Zašto se slama stavlja ispod božićnog stola?
Već pomalo zaboravljeni običaj stavljanja slame pod stol, po kojoj se za Badnjak valjaju djeca, u narodu se povezuje sa simbolikom jaslica. No taj običaj također je povezan s pretkršćanskim vremenima. Kako je pojasnio etnolog doc. dr. sci. Tomo Vinšćak, slama predstavlja gnijezdo za poganskog Velesa. Poziva ga se za stol i smješta na slamu kako bi dogodine podario plodnost zemlji. Na slami se djeca valjaju kako bi Veles zaštitio i njih.
Zašto na Zapadu djecu daruje samo sv. Nikola?
Darivatelji naših mališana su Sv. Nikola, 6. prosinca; Sv. Lucija, 13. prosinca, te mali Isus, 24. i 25. prosinca. No na Zapadu darove za Božić donosi samo sv. Nikola (St. Nicholas, odnosno St. Claus)! A zašto? Dok se New York još zvao New Amsterdam, brod s pošiljkom čokoladnih figurica sv. Nikole iz Nizozemske zakasnio je 10-ak dana pa su se figurice, da ne propadnu, prodavale za Božić.
Priča o izgledu Djeda Božićnjaka
Svi znaju kako izgleda Djed Mraz. Punašni djedica ima crveno-bijelu odjeću, koristi saonice s letećim sobovima i živi na sjeveru u drvenoj kolibi. Otkud mu takav izgled? Leteće saonice sa sobovima i crveno-bijelu svečanu odjeću Djed Mraz je preuzeo iz ruske narodne tradicije. Izgled kuće preuzeo je od Finaca, a običaj spuštanja niz dimnjak i stavljanja darova pod bor djeci i odraslima od starih Germana.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: