Od 2018. godine Hrvatska je napravila značajne korake u poboljšanju položaja i 'vidljivosti' dijetetičara i nutricionista u Hrvatskoj, prvenstveno time što su izmjenama zdravstvenih propisa dobili status zdravstvenih djelatnika i mogućnost rada s pacijentima preko uputnice HZZO-a. Dijetetičari su se uključili u izradu jelovnika za domove za starije osobe i gerontološke centre i dodatno rade na suradnji s drugim strukama u bolnicama, s kojima se radi na podizanju razine kvalitete prehrane. A jedan od vrlo značajnih iskoraka je i pilot projekt proveden u KBC Zagreb, vezan uz okretanje zdravstvenih institucija tome da u pripremi obroka za pacijente koriste više namirnica hrvatskog porijekla, kazala je dipl.ing. Eva Pavić, specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane iz KBC Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, otvarajući 3. Međunarodni on-line kongres dijetetičara i nutricionista koji je započeo u srijedu.
POGLEDAJTE VIDEO: Rezultati nacionalnog istraživanja o debljini kod djece
Projekt se pripremao od 2017. do 2019., a podržala ga je i usvojila hrvatska Vlada, a u okviru njega udio namirnica hrvatskog porijekla u prehrani bolesnika u toj bolnici uspio se povećati s manje od 50 posto, koliko je to bilo 2019. godine, na više od 83 posto, koliko je kroz objedinjenu nabavu namirnica u KBC Zagreb ostvareno lani Dodala je kako je isti trend nastavljen i tijekom ove godine, što ohrabruje.
Kongres se održava pod naslovom 'Nutricionizam i dijetetika 2021', kojim se od srijede do petka obilježava 10. ožujka, Međunarodni dan nutricionista. Prvi dan kongresa posvećen je obilježavanju Dana dijetetičara, uz poseban naglasak na moći prehrane u prevenciji niza bolesti, posebno pretilosti, dijabetesa tipa 2, gastroenteroloških bolesti, osteoporoze, cistične fibroze i upalnih bolesti crijeva, te mnogih drugih, pa su prvoga dana kongresa predstavljeni neki primjeri uspješnog doprinosa nutricionista u liječenju pojedinih pacijenata s tim bolestima.
Nutricionisti posebno ističu važnost radionica koje se provode s pacijentima za vrijeme bolničkog liječenja, radi edukacije oko toga koje se namirnice i kako smiju koristiti kao nadopunu bolničkoj prehrani te kako organizirati prehranu nakon liječenja. Iskustva pokazuju da se naučeno primjenjuje, odnosno da takav način rada s pacijentima pomaže tome da poboljšaju kvalitetu svoje prehrane.
U srijedu je predstavljen i način na koji emocije – poput stresa, nervoze, tjeskobe, tuge i bijesa - utječu na porast tjelesne težine i pretilost, te način na koji nutricionisti pomažu pacijentima koji pretilost liječe barijatrijskom operacijom. Istraživanja provedena u tom području pokazala su ono što uglavnom znamo: Da negativne emocije dovode do toga da više jedemo, a kad smo potaknuti negativnim emocijama, najčešće je riječ o jednom obroku u danu, kada smo sami. Pretile osobe lako završe u krugu i teže donose osviještene odluke o hrani, pogotovo kada su okruženi reklamama, no ljudi koji su na nekoj restriktivnoj dijeti i imaju zabranjene namirnice češće će osjećati žudnju za hranom i zapravo pojesti više.
Zbog toga je bolji pristup dugoročni rad na promjeni navika, ističu nutricionisti. Svjetsko iskustvo pokazuje da će pretile osobe koje prođu barijatrijsku operaciju zadržati probleme vezane uz prehranu i nakon nje, zbog čega je važno da liječenje u tom smislu započne i prije operacije i nastavi se nakon nje, i to ne samo kroz suradnju s nutricionistom, nego i kroz psihološku podršku, poručeno je.
To pokazuju i hrvatska iskustva: Od 34 bolesnika koji su bili kandidati za barijatrijsku operaciju, prosječne dobi 37 godina i prosječnog indeksa tjelesne mase 42 – operirano je njih 18. Od toga je bilo deset žena. Iskustvo neposredno nakon operacije pokazalo je da trećina njih i nakon operacije ima žudnju za nezdravom hranom i njihov udio i kasnije ostaje visok, no oko 75 posto pacijenata gubilo je na težini. Oko 6 mjeseci nakon operacije, kad su počeli normalno jesti, 65 posto pacijenata i dalje je gubilo na težini, no teže se opiru hrani zbog toga što hrana obilježava većinu druženja i aktivnosti koje im se događaju u životu. Upravo zbog toga bilo bi potrebno uvesti češće kontrole i edukacije kod takvih pacijenata, uz psihološku potporu i personalizirani pristup pacijentu, istaknula je nutricionistica Mirna Šporčić.
U okviru kongresa otvoreno je i pitanje tko sve može biti nutricionist, odnosno koristiti se tim nazivom struke, s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj, uz preddiplomskim i diplomski studij, postoji mogućnost rada u struci i nakon završene srednje škole, ali i tečajeva na različitim učilištima, koji traju po 180 sati i imaju odobrenje od Ministarstva znanosti, ili tečajeva koji traju i manje i imaju manje opsežan program. Na to je upozorila nutricionistica Dolores Dravinac.
- Stručnjaci među sobom mogu prepoznati razlike u znanju, kao i razliku između dijetetičara, koji rade u bolnicama, i nutricionista, no ljudi koji trebaju uslugu nutricionista često nisu u prilici prepoznati tko ima dovoljno kvalifikacija za savjetovanje. Iako je Sabor usvojio odluku o osnivanju strukovne komore, koja bi izdavala licencu, ona još nije zaživjela, a ne postoje dovoljno kvalitetni popisi nutricionista niti u okviru HZJZ, upozorili su nutricionisti, podsjetivši kako je u inozemstvu status zdravstvenim osobama priznat jedino dijetetičarima, od kojih se traži preddiplomski ili diplomski studij, naglasila je, poslavši sudionicima anketu u okviru koje traži odgovor na pitanje o potrebi da se uvedu licence u profesiji.
Drugoga dana kongresa očekuje se predavanje vrhunskog američkog kardiologa, sa specijalizacijom iz nutricionizma, prof. dr. Dariusha Mozaffariana, sa Sveučilištu za prehranu i politiku prehrane 'Gerald J. i Dorothy R. Friedman' Tufts, u američkoj državi Massachusetts, koji je posebno za ovaj kongres snimio svoje predavanje, a bit će razgovora i o utjecaju prehrane na podizanje imuniteta i smanjenje rizika od Covid-19, kao i iskustvima vezanim uz prehranu oboljelih od te bolesti.
- Glavna poruka koju želimo poslati s naših dana jest da bismo svi trebali voditi računa o tome da se svakodnevno hranimo nutritivno bogatim namirnicama, da planiramo svoje obroke i učimo se spravljati ih tako da namirnice zadrže svoju nutritivnu vrijednost, te da shvatimo kako je pritom i zdravim osobama korisno potražiti savjet od nutricionista – poručila je Eva Pavić. Na taj način mogu se prevenirati mnoge bolesti, odnosno ublažiti brojni problemi, kazala je.