Dvije godine nakon dijagnoze dijabetesa tipa 2 koja ga je jako iznenadila, jer se hranio zdravo, kretao, nije imao višak kilograma ni bilo kakvih simptoma, Paul Fulcher (59) prešao je s terapije tabletama na četiri injekcije inzulina dnevno.
No ne zbog toga što je loše upravljao svojim liječenjem i loše kontrolirao šećer, nego zato što je otkriveno da zapravo ima ‘novu’ vrstu dijabetesa, koja je podvrsta između dijabetesa tipa 1 i tip 2.
POGLEDAJTE VIDEO:
Početkom godine taj je tip dijabetesa priznala je i Svjetska zdravstvena organizacija, kao hibrid između tipa 1 i 2, a označava se kao dijabetes tip 1,5 i vodi se pod skraćenicom 'Lada', a zapravo je riječ o podvrsti dijabetesa o kojoj se govori već dulje vrijeme. Još lani o tome smo razgovarali s našim vodećim stručnjakom za dijabetes doc. dr. sc. Dariom Rahelićem, predstojnikom Sveučilišne klinike za dijabetes Vuk Vrhovac.
- Naime, uz nekoliko tipova dijabetesa koje već poznajemo – tip 1 i 2, gestacijski dijabetes, te neke podtipove povezane s drugim bolestima – unutar šećerne bolesti tipa 1, kao i šećerne bolesti tipa 2, prepoznaje se i veliki broj različitih podtipova. Tako neke osobe koje imaju pozitivna inzulinska protutijela vrlo sporo razvijaju manifestnu šećernu bolest.
S druge strane, obično se smatra da se šećerna bolest javlja u djece ili adolescenata, no danas znamo da se ona može razviti i u kasnijoj životnoj dobi. Ta sporo razvijajuća šećerna bolest koja se javlja u starijoj dobi naziva se 'Lada' - pojasnio je Rahelić.
Novi podaci britanskog Zavoda za javno zdravstvo pokazuju da Britanija godišnje ima 1,7 milijun hospitalizacija zbog dijabetesa tipa 2 svake godine, što je oko 5000 ljudi na dan. Studije ukazuju na to da bi oko 10 posto ljudi kojima je dijagnosticiran taj tip dijabetesa mogli spadati u kategoriju ‘između’, koju stručnjaci označavaju kao dijabetes 1,5, a poznat je kao latentni autoimuni dijabetes odrasle dobi, pod skraćenicom ‘Lada’. Procjenjuje se da od tog tipa bolesti boluje oko 350.000 Britanaca.
Glavni problem 'pogrešne' dijagnoze je u tome da se ljudima ne prepisuje odgovarajuće liječenje, što povećava rizik od komplikacija poput srčanih bolesti i problema s očima, upozorava prof. dr. Olov Rolandsson, vodeći svjetski stručnjak za tu vrstu dijabetesa, sa Sveučilišta Umea u Švedskoj.
- Otišao sam liječniku s klasičnim simptomima žeđi i manjkom energije, priča Paul Fulcher, koji živi sa suprugom u Brentwoodu, u Essexu i otac je četiri kćeri. Nakon krvne pretrage, liječnik mu je rekao da ima dijabetes tip 2 te da mora prijeći na lijek metformin i živjeti s njim.
- Bio je to šok za mene, jer nikad prije nisam bio bolestan, kaže. U potrazi za odgovorima, dogovorio je sastanak s prof. dr. Davidom Lesliejem, endokrinologom u bolnici St. Bartholomew u Londonu. I tri mjeseca nakon početne dijagnoze rekli su mu da zapravo ima ‘Ladu’. Specijalistički test krvi otkrio je antitijela pod nazivom anti-GAD, koja se obično nalaze kod osoba s dijabetesom tipa 1 i povezana su s imunološkim sustavom koji napada stanice u gušterači koje stvaraju inzulin. Ukratko, otkrilo se da ima autoimuni oblik bolesti.
- Bilo je korisno saznati da nemam dijabetes koji sam si sam skrivio navikama i prehranom, ali trebalo je nekoliko mjeseci da se suočim s novom dijagnozom i sa time da ću ubuduće morati koristiti inzulin - kaže.
Tip dijabetesa 1 je autoimuna bolest, što znači da je uzrokovana time što tijelo napada vlastite stanice koje proizvode inzulin u gušterači, zaustavljajući proizvodnju hormona. Obično se javlja u djetinjstvu i adolescenciji i liječi se inzulinom.
S druge strane, tip 2 podrazumijeva da gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, te da se razina šećera u krvi često može kontrolirati kvalitetnom prehranom i kretanjem. Tip dijabetesa ‘Lada’ dijeli karakteristike oba ova tipa dijabetesa.
Uzrok 'Lada' još nije do kraja jasan, iako se zna da poremećaj određenih gena može povećati rizik. No dok je, na primjer, prekomjerna težina glavni faktor rizika za dijabetes tipa 2, osobe koje imaju 'Lada' obično imaju zdravu težinu. Pacijentima se obično dijagnosticira u dobi između 30 i 50 godina, dakle puno kasnije nego se obično dijagnosticira tip 1, a još relativno prerano za tip 2.
Simptomi 'Lada' su isti kao i kod tipova 1 i 2: pretjerano mokrenje, prekomjerna žeđ, umor, no obično se razvijaju puno sporije nego kod tipa 1, a opet dosta brže nego kod tipa 2.
U liječenju se na početku obično prepisuju lijekovi, no oko tri četvrtine pacijenata trebat će inzulin u roku od šest do osam godina. Usporedbe radi, samo 25 posto bolesnika s dijabetesom tip 2 s godinama mora prijeći na inzulin.
Studija provedena među 6000 ljudi iz cijele Europe, objavljena u časopisu 'Diabetes Care' još 2013. godine, pokazala je da čak do 10 posto osoba s dijabetesom tipa 2 zapravo može imati Lada, pa se procjenjuje da će se uskoro tako kretati i broj dijagnosticiranih, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: