Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Gut Microbes, osobe koje su tjedno konzumirale dvije ili više porcija jogurta imale su nižu stopu proksimalnog raka debelog crijeva pozitivnog na Bifidobacterium, vrstu bakterije prisutne u jogurtu. Proksimalni rak debelog crijeva javlja se na desnoj strani crijeva i, prema riječima istraživača, može imati lošije ishode preživljavanja u usporedbi s karcinomima distalnog dijela crijeva, koji se razvijaju na lijevoj strani.
Bakterija Bifidobacterium sveprisutna je u ljudskim crijevima, a nalazi se i u jogurtu, međutim kod nje je zanimljivo to što se može ugraditi u tumorsko tkivo, a često je se povezuje s posebno agresivnim oblicima raka.
Međutim, paradoksalno je to, da što je te bakterije više u crijevima, to se izgleda rjeđe ona pojavljuje u stanicama tumora. Tako su znanstvenici došli do otkrića da su kod pacijenata koji su jeli jogurt najmanje dvaput tjedno, a imali su rak debelog crijeva, šansa da je u tumornim stanicama bila prisutna bakterija Bifidobacterium, bila je manja čak za 20 posto.
Porast stope kolorektalnog raka kod mladih
Ovo otkriće dolazi u vrijeme kada stope kolorektalnog raka među mladima alarmantno rastu, prema izvješću Američkog društva za borbu protiv raka iz 2023. godine.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prema studiji, jogurt može utjecati na crijevnu mikrobiotu, djelujući zaštitno protiv raka. Ovo istraživanje nadovezuje se na prethodne studije koje su povezale redovitu konzumaciju jogurta s poboljšanjem zdravlja probavnog sustava te smanjenim rizikom od osteoporoze i dijabetesa.
- Ovaj rad dodatno potvrđuje povezanost između prehrane, crijevne mikrobiote i rizika od kolorektalnog raka - izjavio je koautor studije dr. Andrew T. Chan, voditelj Kliničke i translacijske epidemiološke jedinice u Općoj bolnici Massachusetts. Otvara i nove mogućnosti za istraživanje specifične uloge ovih faktora u razvoju raka debelog crijeva kod mladih osoba.
Obuhvaćeni podaci i ograničenja istraživanja
Znanstvenici su analizirali zdravstvene podatke prikupljene tijekom više od tri desetljeća od preko 100.000 registriranih medicinskih sestara i 51.000 zdravstvenih djelatnika. Sudionici su odgovarali na niz pitanja o svom zdravlju, uključujući prosječni dnevni unos jogurta (i običnog i aromatiziranog), kao i drugih mliječnih proizvoda.
Međutim, studija ima određena ograničenja. Sudionici su sami izvještavali o svojim prehrambenim navikama, a istraživanje je provedeno na osobama iz zdravstvene industrije, što ne mora nužno odražavati širu populaciju.
Također, studija nije precizirala je li obični ili aromatizirani jogurt bio učinkovitiji u pružanju zdravstvenih koristi. Stručnjaci općenito preporučuju obični jogurt s niskim udjelom masti i bez dodanog šećera kao najzdraviju opciju.
Važno je napomenuti da istraživanje nije pronašlo povezanost između konzumacije jogurta i općenitog smanjenja rizika od kolorektalnog raka. Znanstvenici ističu da su potrebna dodatna istraživanja na tu temu.