Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: EVO KAKO STRES MOŽE VODITI DO POVIŠENE TJELESNE TEMPERATURE
Korona virus se rasprostranio diljem svijeta. Proglašena je i pandemija. Mnoge zemlje kako bi spriječile širenje zaraze korona virusom poduzele su preventivne mjere te su proglasile sveopću karantenu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zbog cijele situacije ljudi su svoje dosadašnje živote prebacili u svoja četiri zida. Neki su od njih su parovi, neki su sami, a neki su roditelji s djecom. Upravo zbog toga velika većina sada prolazi kroz teško razdoblje, ali ne zaboravite da i ta teška razdoblja prođu.
Biti cijeli dan doma u svoja četiri zida kod nekih izaziva strah, paniku, tjeskobu i slično.
Organizam reagira na trenutnu ugrozu, u ovom slučaju to je korona virus. Strah je reakcija organizma, a tjeskoba je strah uzrokovan predviđanjima mogućih opasnosti. Kod mnogih tjeskobnih stanja javljaju se iskrivljena mišljenja poput preuveličavanja opasnosti, uvjerenja o tome kako se ne možemo nositi s nadolazećom opasnošću i slično, objašnjava Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'.
Za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo možemo reći kako je opasnost prisutna, a može biti i neposredna. Vrlo bitno je sagledati situaciju i osvijestiti i najmanju moguću stvar koju možemo učiniti. Trebamo raditi na tome da sami sebe osnažimo i uvjerimo kako imamo potrebne vještine i kapacitete da bi nešto napravili i samim time i pomogli. Potrebno je realno procijeniti razinu opasnosti i povezati ju s onim što možemo činiti i činimo.
Što učiniti kada smo pod strahom?
Odmaknite se od društvenih mreža i nemojte opsesivno čitati sve što izlazi o korona virusu. Naravno, dobro je biti informiran, ali nemojte zloupotrebljavati to. Vodite se pouzdanim izvorima. Napravite 'detox' društvenih mreža i nemojte samo misliti o koroni.
Ako previše opsesivno čitamo, slušamo i gledamo vijesti o koroni naša tjeskoba će sve više raditi. Jer se ponekad kod mnogih javlja uvjerenje kako se nećemo moći nositi s prijetećom opasnosti. Kada vam dođu takve misli, priberite se i razmislite što ste sve učinili u životu i kako ste iskoristili svoje snage u teškim situacijama.
Izvucite pozitivne, ali realne čimbenike u svakoj situaciji. Primjerice, plaše nas podrhtavanja tla koja još uvijek osjetimo, ali prisjetite se riječi stručnjaka da je 'poželjnije puno malih podrhtavanja tla jer se tako postupno oslobađa energija'. Slična situacija je i sa strahom od korona virusa. Ako poduzimamo sve mjere zaštite i poštujemo preporuke, mala je vjerojatnost da ćemo se zaraziti. Važno je osvijestiti da uvijek nešto možemo učiniti i definirati što možemo učiniti i ako se nešto dogodi?
Probajte vježbe distrakcije
Kada ste svjesni da u vama 'vlada' strah vrlo bitno je isprazniti misli. Aktivirajte sva osjetila i okrenite se vanjskoj percepciji. Tako ćemo usmjeriti naše misli na nešto drugo, a tijelo će se postupno smirivati.
Pronađite u okolini:
- 5 objekata koje možete vidjeti
- 4 stvari koje možete dotaknuti
- 3 zvuka koja možete razaznati
- 2 mirisa koja možete osjetiti
- 1 okus koji možete osjetiti
Kada se suočavate s tjeskobom nemojte se još više uzrujavati jer je ona tu, nemojte je se plašiti već ju mirno pozdravite i recite sebi: 'Bok tjeskobo, došla si me pozdraviti, a sada pozdravljam i ja tebe'. Iako djeluje zastrašujuće i nije ugodna, tjeskoba ne može dugo trajati.
Namjerno izazivanje afektivnih ponašanja
Prema savjetima stručnjaka, izazivanje afektivnih stanja putem zajedničke pjesme i aplaudiranja dobri su mehanizmi obrane za većinu osoba. Tako čuvamo svoje mentalno zdravlje, ostvarujemo socijalnu interakciju, podižemo lučenje endorfina, nagrađujemo sebe te nagrađujemo druge za trud koji svi ulažemo u ovoj situaciji.
Suočavanje sa strahom
Pokušajte prihvatiti to kao nešto normalno, ali joj nemojte dati previše mjesta. Isplanirajte trenutni sat, dva sata, dan, sljedeći dan ili tjedan. Stvoriti ćete si osjećaj kontrole situacije. Zapamtite, situacija nije trajna i imat će svoj kraj. Iako događanja ne možemo predvidjeti, ona su nagla i nenadana, trenutno živimo tako kako živimo, ali to nije zauvijek.
Život često donosi situacije za koje se nismo pripremali niti smo pripremljeni, poput potresa i korona virusa. Stoga sve ovo trebamo shvatiti kao 'životnu školu' koju smo svi zajedno prošli i iz nje izašli još jači.
Budite pozitivni, ali realni. Nemojte gledati na stvari uvijek negativno. Procijenite realno stanje koje nas čeka u budućnosti te procijenite svoje resurse i mogućnosti. Nemojte se podcjenjivati.
Bavite se tjelesnom aktivnošću (prema preporukama koje propisuju stručnjaci, Svjetska zdravstvena organizacija i sukladno napucima Civilnog stožera), što znači da izbjegavate prenapučena mjesta, bliski kontakt s drugim osobama i veća okupljanja. Aktivnost smanjuje strah, tjeskobu i paniku, a vi ćete imati osjećaj kontrole i snage.
Normalno je da se u ovakvim situacijama suočavamo sa strahom, tjeskobom i zabrinutošću no, ne zaboravite, niste sami. Nemojte sebe kriviti za to već si pokušajte pomoći.
Život nas suočava s teškim situacijama i lakim situacijama, na kraju krajeva proći će i jedno i drugo. Sve je to dio života.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: PRAVO JE VRIJEME DA PRESTANE PUŠITI: SMANJITE RIZIK OD KORONE
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: