Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Objašnjeno: Zašto na zavjere o koroni nasjedaju i pametni ljudi
Istraživači sa UC Davis School of Veterinary Medicine i drugi proučavali su vezu između porasta zaraznih bolesti i promjena u okolišu. Prema novoj studiji, mnoge iste aktivnosti povećavaju rizik od virusa i uzrokuju pad populacije divljih životinja te rizik od izumiranja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Voditeljica istraživanja Christine Kreuder Johnson kaže da trebamo pronaći sigurnije načine interakcije sa životinjskim vrstama jer oni 'imaju sasvim dovoljno virusa koje bi dijelili s nama'.
- Prelazak virusa iz životinja na čovjeka izravni je rezultat naših akcija koje uključuju divlje životinje i njihovo stanište. Posljedica je da dijele s nama svoje viruse. Ove akcije istodobno prijete preživljavanju vrsta i povećavaju rizik od prelijevanja virusa. Zbog nesretnog poklapanja mnogih čimbenika, to stvara nered u kojem se sada nalazimo - rekla je Kreuder Johnson.
Tim je proučavao 142 poznata virusa koji se prenose sa životinja na ljude i vrste za koje se pretpostavlja da su pomogle tranziciji djelujući kao domaćini. Korištenjem IUCN-ovog Crvenog popisa ugroženih vrsta, ispitali su obrasce u njihovom broju, riziku izumiranja i uzrocima opadanja vrsta.
Otkrili su jasne trendove rizika prelijevanja virusa s životinja na ljude koji pokazuju kako su se ljudi tijekom povijesti odnosili prema životinjama. Stoka dijeli najveći broj virusa s ljudima, s osam puta više zoonotskih virusa u usporedbi s divljim sisavcima, navodi se u studiji.
- To je vjerojatno rezultat naših čestih bliskih interakcija s tim vrstama stoljećima - kažu istraživači.
Znanstvenici su također otkrili da divlje životinje koje su se povećale u broju i dobro se prilagodile okolišu kojim dominiraju ljudi dijele više virusa s čovjekom. To uključuje neke vrste glodavaca, šišmiša i primata koje žive među ljudima, u blizini naših domova i oko naših farmi i usjeva, što ih čini visokim rizikom za kontinuirani prijenos virusa ljudima.
Istraživači kažu da ugrožene i vrste na rubu izumiranja također predstavljaju rizik jer su zbog njihove situacije češće u kontaktu s ljudima koji pokušavaju postići oporavak populacije.
Utvrdili su i da se šišmiši opetovano navode kao uzročnici patogena s teškim posljedicama. Tu se ubrajaju: SARS, Nipah virus, Marburg virus i ebola virusi, navodi se u studiji.
- Trebamo biti jako pažljivi u interakciji s divljinom i aktivnostima koje okupljaju ljude i divlje životinje. Očito ne želimo pandemije takvog razmjera, pa trebamo pronaći načine kako da sigurno suživimo s divljinom, jer nam nedostaje virusa - rekla je dr. Johnson.
Otkrića su objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Korona virus: Kako testirati 1 od simptoma - gubitak njuha
POGLEDAJTE VIDEO Željko Bebek: #ZAJEDNO24SATA