Iako je maslinovo ulje poznato kao „tekuće zlato” zbog svojih brojnih zdravstvenih dobrobiti, pulpa ploda, koštica i voda, pa čak i lišće drveća na kojem raste, prepuni su dobrote. Tvrtke pronalaze obećavajuće načine za upotrebu hranjivih ostataka nakon proizvodnje maslinovog ulja.
Maslinovo ulje globalni je posao vrijedan više milijardi eura, a Manuel Román odlučan je stvoriti još veće tržište od ovog svetog drevnog voća.
Román je suosnivač španjolske tvrtke ISANATUR koja je izgradila rafineriju u kojoj se svaki dio masline može pretvoriti u neku vrstu komercijalnog proizvoda.
Pulpa i koštice
Samo se otprilike 25 % masline upotrebljava za cijenjeno ulje, a preostala pulpa, koštice i voda završavaju na odlagalištima ili se pretvaraju u gnojivo. Koštice se mogu upotrebljavati i za gorivo.
„Ono što je potrebno je tržište spremno upotrebljavati te proizvode: maslinov prah, maslinovu vodu, maslinove sjemenke”, rekao je Román, bivši koordinator projekta kojega financira EU, a koji razvija načine za pretvaranje svih ostataka masline u komercijalnu robu.
Globalna godišnja proizvodnja maslinovog ulja iznosi otprilike 3 milijuna tona, od kojih 2 milijuna tona u Europi. Svjetsko tržište maslinovog ulja vrijedno je gotovo 13 milijardi eura, prema Fortune Business Insights.
Iako se maslinovo ulje tisućljećima naziva „tekućim zlatom” zbog njegovih brojnih zdravstvenih dobrobiti, ostaci masline također su prepuni dobrote.
Tvrtke u Europi razvijaju načine za upotrebu ovog bogatog izvora sastojaka kako bi se oni mogli upotrebljavati u proizvodima za zdravlje i ljepotu, dodacima prehrani i stočnoj hrani.
„Ne iskorištavaju se tisuće tona prirodnih proizvoda, a time propuštamo priliku jesti te zdrave spojeve”, rekao je Román.
On je bio privremeni koordinator projekta UP4HEALTH, koji je započeo sredinom 2020. i trebao bi se nastaviti do kraja svibnja 2024. Vođen iz Španjolske, vodećeg europskog proizvođača maslinovog ulja, projekt okuplja sudionike koji su odlučni zaustaviti rasipanje maslina.
Tvrtka ISANATUR već prodaje prah napravljen od maslinove pulpe, koja je bogata željezom, proteinima i antioksidansima, za upotrebu u energetskim pločicama i dodacima prehrani.
Cjelokupni potencijal je ogroman. Ostali proizvodi uključuju topiva vlakna za jačanje zdravlja probavnog trakta, napitke od maslinove vode i masti koje se mogu upotrebljavati za hidratizaciju kože.
Iako projekt UP4HEALTH uključuje nekoliko malih i srednjih prehrambenih i nutricionističkih poduzeća koja testiraju proizvode, želi privući velike multinacionalne tvrtke koje bi mogle stvoriti dovoljnu potražnju za povećanje proizvodnje.
Jedna od glavnih prepreka pretvaranju biootpada u nove proizvode je stvaranje potražnje i izgradnja opskrbnih lanaca za njezino zadovoljenje.
Lisnata obećanja
Lišće masline, koje se obično ostavlja da trune u šumarcima ili se spaljuje za energiju, također ima značajan komercijalni potencijal.
Drugi projekt kojega financira EU, OLEAF4VALUE, a kojim se koordinira iz Španjolske, okupio je znanstvenike, multinacionalne tvrtke i uzgajivače maslina kako bi razvili vrste upotrebe lišća u nizu proizvoda.
Maslinovo lišće sadrži antioksidanse, protuupalne i antimikrobne tvari, koje se, kao i ostaci od maslinovog ulja, mogu upotrebljavati u dodacima prehrani, lijekovima, kozmetičkim proizvodima i stočnoj hrani.
Trenutačno se samo oko 0,2 % lišća masline u svijetu upotrebljava u komercijalne svrhe, prema rezultatima projekta OLEAF4VALUE.
Projektom se ta razina želi povećati na 15 % uz pomoć Oleícola El Tejar, španjolske poljoprivredne zadruge koja već obrađuje ekvivalentan postotak svjetske opskrbe maslinovom pulpom, košticama i lišćem.
Projekt surađuje s Mibelle Biochemistry Switzerland, multinacionalnom tvrtkom koja dizajnira sastojke za kozmetičku industriju.
No, tu su i prodori na druga tržišta uključujući stočnu hranu, rekao je José Maria Pinilla, koordinator projekta OLEAF4VALUE.
Zdravija riba
Pinilla je voditelj projekta u Natac grupi koja proizvodi prirodne sastojke za dodatke prehrani, stočnu hranu i lijekove.
Natac radi s tvrtkom Mowi sa sjedištem u Norveškoj, najvećim svjetskim proizvođačem uzgojenog lososa.
Dvije su tvrtke već uspješno testirale sastojke maslinove pulpe u hrani za ribe kako bi utvrdile štite li lososa od bakterijskih infekcija. Dosadašnja ispitivanja, provedena na Institutu za istraživanje i tehnologiju poljoprivredne hrane u Španjolskoj, pokazala su da čine losos otpornijim na takve zaraze.
Sada, u okviru projekta OLEAF4VALUE, Natac i Mowi testiraju sastojke iz lišća kako bi procijenili mogu li zaštititi ribu od virusnih infekcija.
Ispitivanja su u tijeku na Institutu za istraživanje mora u Bergenu u Norveškoj i trebala bi biti dovršena do kraja 2023., kaže Pinilla.
Za proboj na tržište aditiva za stočnu hranu ključna je ekonomska učinkovitost.
„Ako želite ući na to tržište, morate biti vrlo, vrlo konkurentni u pogledu troškova”, kaže Pinilla.
Pametnije sortiranje
Kako bi se općenito smanjili troškovi proizvodnje, projekt razvija novi način izvlačenja najveće vrijednosti iz lišća.
Ovom tehnikom, poznatom kao „dinamička obrada”, svaka se serija lišća drugačije obrađuje prema svom kemijskom sastavu. Istraživači koji rade na projektu OLEAF4VALUE stvaraju senzor koji analizira kemijski sastav svake serije.
Kemijski sastav lišća ovisi o tome gdje je raslo i kako se s njim postupalo prije obrade. Udio određuje najprikladnije proizvode za lišće. Na primjer, listovi masline sadrže oleuropein koji se upotrebljava kao dodatak prehrani. Njegov udio u lišću kreće se od 0,2 % do 10 %.
Trenutačno se svi listovi obrađuju na isti način i za iste svrhe.
„No, ako želim proizvesti oleuropein vrlo visoke čistoće, očito je puno lakše učiniti to s listom visokog udjela na samom početku”, rekao je Pinilla.
Kod dinamičke obrade za ekstrakciju ovog spoja koriste se samo listovi masline s visokim udjelom oleuropeina. Ostatak se obrađuje za različite kemikalije.
Projekt također razvija tretmane za izmjenu kemijskog sastava lišća tako da sadrži veće koncentracije određenih kemikalija prije početka obrade.
Potrebno je još mnogo istraživanja za procese i proizvode. Tada će izazov biti pronaći velike kupce. No, Pinilla je siguran u opravdanost cijele inicijative.
„U teoriji ne bismo trebali imati što baciti”, rekao je. „Isprobavamo pristup bez otpada.”
Autor ALEX WHITING
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a. Ako želite znati više, slijedite poveznice u nastavku: