Prehrana bogata voćem, povrćem, ribom i maslinovim uljem može pomoći u očuvanju mentalne snage čak i u dubokoj starosti, pokazalo je novo istraživanje. Starije osobe u Engleskoj koje su se tijekom pandemije bolesti COVID-19 pridržavale mediteranskog načina prehrane izvijestile su o znatno boljoj psihološkoj dobrobiti u usporedbi s vršnjacima koji nisu slijedili taj obrazac.
POGLEDAJTE VIDEO:
Istraživanje tijekom pandemije otkrilo ključnu vezu
Znanstvenici su pratili više od tri tisuće odraslih osoba u dobi između 50 i 90 godina kako bi utvrdili kako njihovi svakodnevni prehrambeni odabiri utječu na dugoročni pogled na život. Sudionici su ispunjavali specijalizirane upitnike koji su mjerili pozitivne psihološke osobine, uključujući osjećaj autonomije, zadovoljstvo životom, svrhovitost i kontrolu nad dnevnim rutinama. Svakom je sudioniku dodijeljen i bodovni rezultat na temelju toga koliko su se njegove prehrambene navike podudarale s tradicionalnim mediteranskim modelom prehrane.
Rezultati, objavljeni u časopisu BMJ Open, pokazali su da su odrasli koji su se strogo držali mediteranske prehrane imali značajno jači osjećaj opće dobrobiti. Ovaj se zaključak održao čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir čimbenike poput prihoda, obrazovanja, tjelesne aktivnosti, pušačkih navika i općeg fizičkog zdravlja. Budući da su pratili sudionike tijekom nekoliko godina, mogli su izmjeriti kako se njihova dobrobit mijenjala tijekom prvih mjeseci pandemije. Iako su emocionalno blagostanje i sreća opali kod cijele skupine tijekom karantene, pad je bio manje intenzivan kod osoba koje su se pridržavale mediteranske prehrane.
Znanstvena pozadina: kako hrana utječe na mozak
Stručnjaci objašnjavaju kako ovo otkriće potvrđuje ono što se već dugo pretpostavlja u znanstvenim krugovima - da specifične vrste hrane, a ne samo kalorijski unos, igraju važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.
- Ova studija pokazuje ono što smo već vidjeli u drugim istraživanjima - rekla je za Fox News Digital Kim Kulp, registrirana dijetetičarka i nutricionistica te vlasnica tvrtke Gut Health Connection.
Mediteranska prehrana prirodno je bogata protuupalnim hranjivim tvarima, uključujući omega-3 masne kiseline iz ribe i antioksidanse polifenole koji se nalaze u ekstradjevičanskom maslinovom ulju. Ove hranjive tvari pomažu u smanjenju upala u mozgu i podržavaju zdrav crijevni mikrobiom, koji je izravno povezan s kemijskom proizvodnjom hormona koji reguliraju raspoloženje. Ta veza, poznata kao os crijeva-mozak, sve je više u fokusu istraživanja koja pokazuju kako zdrava crijevna mikrobiota proizvodi spojeve ključne za mentalno zdravlje, uključujući neurotransmitere poput serotonina i dopamina.
- Budući da je mediteranska prehrana puna raznolike biljne hrane, osigurava veći unos hranjivih tvari za tijelo i mozak, posebne spojeve koji smanjuju upalu te prebiotike koji hrane dobre crijevne mikrobe - pojasnila je Kulp, koja nije bila uključena u studiju.
Širi kontekst i potvrda u drugim studijama
Ovi nalazi nadovezuju se na sve veći broj dokaza o pozitivnom utjecaju mediteranske prehrane. Istraživanje objavljeno u svibnju 2024. godine, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Illinois i Sveučilišta Nebraska-Lincoln, koristilo je snimke mozga i analizu krvi kako bi identificiralo specifične biomarkere, poput nezasićenih masnih kiselina i antioksidansa, povezane sa sporijim starenjem mozga. Slično tome, preliminarni rezultati predstavljeni u ožujku 2023. godine sugeriraju da pretežno biljna prehrana, kakva je mediteranska, smanjuje rizik od razvoja demencije za čak četvrtinu, neovisno o genetskoj predispoziciji.
Važnost ovakvih istraživanja raste u kontekstu javnog zdravlja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otprilike 14 posto odraslih osoba starijih od 70 godina živi s nekim mentalnim poremećajem, pri čemu su depresija i anksioznost najčešći. Uravnotežena prehrana prepoznata je kao jedan od ključnih elemenata zdravog starenja.
Ograničenja i riječ stručnjaka
Istraživači su ipak istaknuli neka ograničenja podataka. Studija se oslanjala na samoprijavljene prehrambene upitnike, koji ponekad mogu biti neprecizni. Osim toga, sudionici koji su ispunili praćenje uglavnom su bili zdraviji i imućniji od opće populacije, što znači da se rezultati možda ne mogu u potpunosti primijeniti na raznolikije ili ranjivije skupine.
- Postojali su podaci o prehrani za samo dva dana, a test psihološke dobrobiti proveden je samo u dva navrata, oba puta na početku pandemije COVID-a. Dva dana podataka možda nisu dovoljna za donošenje zaključaka - napomenula je Kulp.
Budući da je studija bila opservacijska, nije mogla dokazati izravan uzročno-posljedični odnos između prehrane i poboljšanog mentalnog zdravlja, priznali su istraživači.
- Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama pruža vrhunsku kombinaciju hranjivih tvari za poboljšanje cjelokupnog zdravlja kako starimo. Zajedno, ova prehrana može pomoći u smanjenju stresa i depresije te poboljšati osjećaj dobrobiti, čak i u najtežim vremenima.