Istraživanje smo napravili kako bismo istražili i potvrdili teze da deficitarna zanimanja nisu zamrla i da djecu s njima treba više upoznavati na zabavan način kako bi oni bili svjesniji da su ta zanimanja jednako važna i potrebna, rekla nam je vlasnica MiniPolisa Ines Gašo, koja je u suradnji sa Zagrebačkom školom ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) pokrenula istraživanje o tome što djeca žele raditi kad odrastu.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Velik dio zanimanja koja su zastupljena u MiniPolisu su strukovna zanimanja za koja mislimo da ih djeca ne odabiru, ali kod nas se pokazalo da ih najviše takva zanimaju - dodala je.
Prva faza ovog istraživanja obuhvaćala je grad Zagreb i provedena je na reprezentativnom uzorku od 998 zagrebačkih osnovnoškolaca. Polovicu su činili dječaci, a polovicu djevojčice. Istraživanje je trajalo tijekom 2020. godine.
Rezultati su otkrili da najveći broj zagrebačkih osnovnoškolaca želi postati - sportaši (9%). Zanimanja koja slijede su doktor (8%), programer (5%), arhitekt (5%), policajac (4%), veterinar (4%), informatičar (3%), menadžer/direktor (3%), kuhar (3%), inženjer (3%), odvjetnik (3%), glumac (2%), učitelj (2%) te kamerman/snimatelj/youtuber (2%).
Potvrđeni su i spolni stereotipi, pa tako djevojčice češće preferiraju zanimanja poput liječnika i učitelja, a dječaci zanimanja poput sportaša, trenera, inženjera. Pokazalo se i da djeca u razrednoj nastavi češće imaju uzore među poznatim ljudima od djece s predmetne nastave, a prednjače dječaci. U Hrvatskoj tako djeca u kategoriji sportaša na primjer kao idole nogometaše navode najviše Ronalda, zatim Messija pa Modrića. Također, dječaci u značajno većoj mjeri iskazuju motivaciju za zaradom prilikom preferencije zanimanja u odnosu na djevojčice.
Po dobi postoje značajne razlike tako da su starija djeca u većoj mjeri motivirana zaradom, a mlađa time što će njihovim izborom biti ponosna njihova obitelj i prijatelji. Značajno manje razrednika starije djece je upoznato s njihovim aspiracijama nego učitelja nižih razreda (iz perspektive djece). Samo 12 posto sedmaša i osmaša smatra da njihovi razrednici znaju što žele raditi u budućnosti. Istraživanje je pokazalo i da poduzetnička orijentacija djece općenito nije snažno izražena, pri čemu nema spolnih razlika, ali postoje dobne razlike.
- Rezultati istraživanja sugeriraju da učitelje, a posebno razrednike starijih razreda, trebamo uključiti u profesionalnu orijentaciju djece kako bi, u što većem postotku, upoznali aspiracije svojih učenika - rekla je Gašo.
Ovo istraživanje je prva faza MiniPolisovog i ZŠEM-ovog nacionalnog istraživanja koje će, u narednim mjesecima, ispitati i karijerne aspiracije osnovnoškolaca na preostalom području Hrvatske.
- Djecu je od rane dobi potrebno izlagati različitim zanimanjima kako bi proširili svoje karijerne interese i odmaknuli se od stereotipnih odabira. Tako bismo imali manji postotak djece koja teže istim zanimanjima. U većoj mjeri trebamo povezivati odgojno-obrazovne institucije s ljudima iz svijeta rada te različite razine obrazovanja međusobno, i to naročito u područjima koja djeci nisu top odabir, ali imaju visok indeks rasta i lijepu perspektivu - zaključila je Ivona Škreblin Kirbiš, znanstvena voditeljica istraživanja.