Sol je kemijski spoj koji dolazi u nizu varijanti, a ona koju nazivamo kuhinjskom soli namijenjena je začinjavanju jela. Sastoji se od pozitivno nabijenog iona kationa i negativno nabijenog iona aniona. Sol koju obično posipamo po hrani je natrijev klorid čija je kemijska formula NaCl. Ružičasta, crna, crvena i slične soli dobivaju svoju boju od zanemarivih količina minerala i drugih tvari.
POGLEDAJTE VIDEO: Sol kao saveznik u kućanstvu
Kuhinjska sol sadrži jod i to u količini od 45 mikrograma, odnosno 0,000045 grama. Ljudi koji iz zdravstvenih razloga izbjegavaju natrij hranu začinjavaju kalijevim kloridom. Čak i kad je riječ o bezbojnom natrijevom kloridu, jedna činjenica će utjecati na hranu i kuhanje, a to je veličina kristala, piše LifeHacker.
Primjerice, kuhinjska sol ima kompaktnu kristalnu strukturu. Zrna su sitna i djeluju kao poredane kocke. S druge strane, cvjetne pahuljice soli kao što je Maldon tanke su i nalik raširenima piramidama. Tako se kuhinjska sol lakše grabi žličicom, pa zamjene za pojedine soli nemaju smisla ako mjerite volumenom.
Zbog toga je važno obratiti pažnju na vrstu soli navedenu u receptu. Ako recept zahtijeva žlicu košer soli, a vi umjesto toga stavite žlicu morske ili kuhinjske soli, jelo će biti presoljeno. Košer sol ima puno veću kristalnu strukturu od morske i kuhinjske soli. Stoga je pametnije mjeriti masu. Masu većine soli možete prilično lako pronaći na internetu ako u tražilicu upišete kolika je težina žličice određene soli.
Preporučeni dnevni unos je pet grama na dan
Kuhinjska sol je nužna za naše zdravlje, no ako pretjerujemo, izlažemo se značajnom zdravstvenim rizicima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) preporučeni dnevni unos je pet grama na dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11,6 grama na dan. Mnoge namirnice prirodno sadrže sol, a ona je i sastojak brojnih industrijski proizvedenih jela.
- Najviše soli unosimo u obliku tzv. „skrivenih soli“ jedući gotovu i polugotovu hranu, hraneći se u restoranima, unosom grickalica (čips, štapići, kikiriki, pistacio), kruha i pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, tvrdih sireva, sirnih namaza, kukuruznih pahuljica, gotovih umaka, senfa, majoneze, hamburgera, juha iz vrećice, polugotovih jela - upozoravaju nan stranicama Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije.
Ističu kako smanjenje unosa soli pozitivno djeluje na zdravlje i pomaže stanju organizma.
- Manje soli u hrani doprinosi smanjenju krvnog tlaka, al i povećava učinak lijekova koji se uzimaju kod hipertenzije, učinkovito bi djelovalo i na rad bubrega. Osim smanjenjem unosa soli, organizmu možemo pomoći i povećanim unosom kalija. Ravnoteža između količine natrija i kalija u prehrani ima direktni utjecaj na razinu krvnoga tlaka. Kalij ćemo naći u neobrađenim namirnicama poput svježeg voća i povrća te u cjelovitim žitaricama - objasnili su.
Ističu i kako je vrlo jednostavno smanjiti unos soli te donose niz savjeta i preporuka.
Kako smanjiti unos soli?
Čitati deklaraciju. Birati namirnice koje sadrže 1,4 g soli na 100 g hrane.
Konzumirati namirnice s niskim sadržajem natrija poput svježeg ili smrznutog voća i povrća.
Konzumirati svježe povrće ili voće uz svaki obrok.
Konzumirati mliječne proizvode koji imaju niski sadržaj natrija poput svježeg sira i jogurta.
Konzumirati svježe meso ili ribu, izbjegavati dimljene proizvode te proizvode konzervirane solju.
Izbjegavati polugotova i gotova jela, jela koja sadrže mononatrijev glutamat i soja umak, grickalice, pekarske proizvode, ketchup, ukiseljeno povrće, masline, razne dresinge za salate.
Pri pripremi jela umjesto soli koristiti razno začinsko bilje, češnjak, papar, vinski ili jabučni ocat, sok od limuna.
Konzumirati hranu koja sadrži veće količine kalija poput voća i povrća (grah, krumpir, rajčica, banana).
Smanjivati unos soli postepeno.
Biti strpljiv. Nakon nekoliko dana moći će se primijetiti kako hrana s manjom količinom soli ima bolji, puniji okus.