Posljednjeg vikenda u listopadu prelazimo na zimsko računanje vremena. Kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag sa subote na nedjelju.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zimsko računanje vremena počet će u noći sa subote 29. listopada na nedjelju 30. listopada, kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag, izvijestili su iz Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Zimi kazaljke vraćamo jedan sat unatrag pa spavamo sat dulje nego ljeti, a dani su nam kraći. Sunce će ranije izlaziti, ali i ranije zalaziti, zbog čega će dani imati više svjetla u jutarnjim i manje svjetla u popodnevnim satima.
Članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, ali države članice o tome se još nisu dogovorile. Rad na ovoj Direktivi trenutno je zamrznut. Prije nekoliko godina donesena je i rezolucija na tu temu, četiri milijuna građana Europske unije u anketi se izjasnilo da je za prestanak pomicanja sata. I Hrvatska je načelno bila za ukidanje.
Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali.
Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Kad bi, primjerice sve zemlje iz srednjoeuropske vremenske zone uzele trajno ljetno vrijeme, u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu Španjolske oko 10 sati. U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske ljeti izlazilo u tri sata ujutro.
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja tada nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci.
Istraživanja stručnjaka potvrdila su kako pomicanje sata donosi fizičke i psihičke tegobe kod mnogih, uz smanjenu koncentraciju, stres, otežano pamćenje i izraziti umor te pospanost, mnogi će se suočiti sa smanjenom radnom učinkovitošću. Usto, promjene u ritmu spavanja vode do opće neravnoteže.
POGLEDAJTE NOVI IZAZOV U EKSPERIMENTU S ANĐELKOM I RENEOM: