Stručnjaci upozoravaju da kontaktne leće ne bi trebale dolaziti u dodir s vodom – ni pod tušem, ni u bazenu, moru ili hidromasažnoj kadi.
POGLEDAJTE VIDEO: Pametne leće
Grace Jamison na TikToku je podijelila svoju priču nakon što joj je dijagnosticiran Acanthamoeba keratitis, odnosno akantamebni keratitis, rijetka infekcija rožnice koja može ozbiljno oštetiti vid. Jedna od njezinih snimki prikupila je više od 30 milijuna pregleda, a ispričala je kako je infekciju dobila nakon tuširanja s kontaktnim lećama tijekom boravka u Dominikanskoj Republici.
@gracejamisonn In case you were wondering how I went blind from showering… because I was wearing contacts this allowed the ameobas that live in all water to get stuck on my eyes. They then embedded into my corneas and has been eating them for the past year. Please don’t make the same mistake I did. Please never sleep, shower, or swim in your contacts. It is not worth risking losing your vision. 🥲❤️🩹 #ey#eyesl#blindl#blindnesso#contactlensesc#acanthamoeba ♬ pure sienna spiro - bella 𑣲
Što je Acanthamoeba i kako dolazi do infekcije?
Acanthamoeba je mikroskopski jednostanični organizam koji se prirodno nalazi u okolišu. Može biti prisutan u tlu i prašini, ali i u vodi – uključujući vodu iz slavine, jezera, mora, bazene i hidromasažne kade. Većina ljudi tijekom života dođe u kontakt s ovom amebom, a da se pritom ne razboli.
Problem nastaje kada mikroorganizam dospije do rožnice, prozirnog prednjeg dijela oka, osobito ako osoba nosi kontaktne leće.
Kontaktna leća može zadržati vodu i mikroorganizme uz površinu oka. Uz to, voda može uzrokovati da mekane kontaktne leće promijene oblik, nabubre i čvršće prianjaju uz oko. To može izazvati sitna oštećenja ili ogrebotine na rožnici kroz koje mikroorganizmi lakše prodiru u tkivo.
Upravo je kombinacija kontaktnih leća, vode i sitnog oštećenja rožnice jedan od razloga zbog kojih nastaje Acanthamoeba keratitis.
Tuširanje nije jedini rizik
Iako se u slučaju Grace Jamison radilo o tuširanju, stručnjaci upozoravaju da kontaktne leće zapravo ne bi trebale biti izložene nikakvoj vodi.
Rizik povećavaju:
- tuširanje s kontaktnim lećama
- kupanje ili plivanje s lećama
- korištenje hidromasažne kade s lećama
- ispiranje kontaktnih leća vodom iz slavine
- čuvanje leća u vodi umjesto u odgovarajućoj otopini
- nepravilno čišćenje i dezinfekcija leća
- spavanje s lećama ako one nisu namijenjene za noćno nošenje
- nošenje leća dulje od preporučenog roka.
Predsjednica Američkog optometrijskog udruženja dr. Teri K. Geist upozorila je da voda nije sterilna te da može sadržavati bakterije i druge mikroorganizme koje ne želimo zarobljene između kontaktne leće i površine oka. To se odnosi na vodu iz slavine, bazena, jezera i mora, ali i vodu pod tušem ili u kadi.
Koji su simptomi?
Acanthamoeba keratitis može u početku izgledati poput drugih, puno češćih infekcija oka, zbog čega dijagnoza ponekad nije jednostavna.
Među mogućim simptomima su:
- jaka bol u oku
- crvenilo oka
- zamućen vid ili smanjenje vida
- jaka osjetljivost na svjetlost
- pojačano suzenje
- osjećaj kao da se nešto nalazi u oku
- dugotrajna iritacija oka
Jamison je simptome opisala kao izrazito teške te navela da je osjećala bol u oku i glavi, veliku osjetljivost na svjetlost te probleme s vidom i spavanjem.
Jedna od karakteristika ove infekcije može biti izrazito jaka bol, ponekad jača nego što bi se očekivalo prema onome što liječnik u početku vidi na oku. Ipak, nisu svi oboljeli jednako simptomatični.
Može završiti trajnim gubitkom vida
Iako je Acanthamoeba keratitis rijetka, riječ je o ozbiljnoj infekciji. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do trajnog oštećenja vida.
Liječenje se provodi lijekovima, najčešće posebnim kapima za oči, a može trajati mjesecima. CDC upozorava da liječenje u nekim slučajevima traje godinu dana ili dulje. Kod vrlo teškog oštećenja rožnice može biti potrebna i transplantacija rožnice, a infekcija u najtežim slučajevima može završiti sljepoćom.
Rano postavljanje dijagnoze posebno je važno jer se ova infekcija može zamijeniti s bakterijskim, gljivičnim ili virusnim infekcijama rožnice.
Acanthamoeba nije jedina opasnost
Ni činjenica da je ova infekcija rijetka ne znači da je tuširanje s lećama bezazleno. Voda može sadržavati i druge mikroorganizme koji mogu izazvati ozbiljne infekcije rožnice.
Primjerice, bakterijski keratitis mogu izazvati bakterije poput Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus, a neliječena infekcija također može dovesti do gubitka vida.
Općenito, nošenje kontaktnih leća povezano je s većim rizikom od keratitisa, odnosno upale rožnice, a infekcije mogu izazvati bakterije, virusi, gljivice i amebe.
Koje sve opasnosti nosi nepravilno korištenje kontaktnih leća?
Kontaktne leće uz pravilno korištenje uglavnom su siguran i praktičan način korekcije vida, ali nisu potpuno bez rizika. Predugo nošenje, spavanje s lećama, loša higijena, kontakt s vodom ili nepravilno čišćenje mogu dovesti do niza problema – od obične iritacije i suhih očiju pa sve do ozbiljnih infekcija i trajnog gubitka vida.
Jedna od najvećih opasnosti je keratitis, odnosno upala rožnice. Posebno je ozbiljan mikrobni keratitis, kod kojeg bakterije, gljivice, virusi ili paraziti prodiru u rožnicu. Takva infekcija može brzo napredovati, stvoriti ožiljke na rožnici i trajno oštetiti vid, a u najtežim slučajevima može biti potrebna transplantacija rožnice.
Među bakterijama koje mogu izazvati ozbiljne infekcije oka kod osoba koje nose leće nalaze se Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus. Rizik je veći kod spavanja s lećama, nedovoljnog čišćenja i dezinfekcije, korištenja stare ili onečišćene otopine te ispiranja leća vodom.
Moguće su i ogrebotine odnosno abrazije rožnice. One mogu nastati ako leća ne odgovara oku, ako se ispod nje nađe sitna čestica ili ako se lećama nepravilno rukuje. Takvo oštećenje nije samo bolno nego može stvoriti ulazno mjesto za bakterije i druge mikroorganizme te povećati rizik od infekcije.
Čest problem su i suhe oči. Leće mogu ometati prirodni suzni film na površini oka, pa se mogu pojaviti peckanje, osjećaj pijeska u očima, crvenilo, zamagljen vid i nelagoda. Kod osoba koje već imaju sklonost suhim očima tegobe mogu biti izraženije.
Kod nekih korisnika razvija se i gigantopapilarni konjunktivitis, reakcija kod koje se na unutarnjoj strani kapka stvaraju sitne izbočine. Može uzrokovati svrbež, crvenilo, pojačano stvaranje sluzi i osjećaj da leća više ne sjedi dobro na oku.
Dugotrajno ili pretjerano nošenje leća može dovesti i do neovaskularizacije rožnice, odnosno urastanja novih krvnih žila u dio oka koji ih inače nema. To se može dogoditi kada rožnica dulje vrijeme ne dobiva dovoljno kisika. Promjene u početku mogu proći gotovo nezapaženo, ali u težim slučajevima mogu ugroziti prozirnost rožnice i vid.
Mogu se pojaviti i kornealni infiltrati, odnosno nakupine upalnih stanica u rožnici, kao i naglo crvenilo i nadraženost oka izazvano kontaktnim lećama.
Posebno rizičan može biti kontakt leća s vodom. Voda iz slavine, bazena, jezera ili mora može sadržavati mikroorganizme, među kojima je i Acanthamoeba. Ona može izazvati rijetku, ali vrlo bolnu infekciju rožnice koju je ponekad potrebno liječiti godinu dana ili dulje, a posljedice mogu uključivati transplantaciju rožnice ili sljepoću.
Najozbiljniji mogući ishodi nepravilnog nošenja kontaktnih leća zato uključuju ulkus rožnice, stvaranje ožiljaka, trajno smanjenje vida, potrebu za transplantacijom rožnice, pa čak i sljepoću. Iako su takve komplikacije rijetke, rizik znatno raste ako se leće ne nose i ne održavaju prema uputama.
Posebno treba reagirati ako se pojave jaka bol u oku, naglo crvenilo, osjetljivost na svjetlost, iscjedak, jako suzenje ili iznenadno zamućenje vida. U tom slučaju leće treba odmah izvaditi i što prije se javiti oftalmologu.
Kako se zaštititi?
Najvažnije pravilo vrlo je jednostavno – kontaktne leće i voda ne bi se trebale miješati.
Leće treba skinuti prije tuširanja, kupanja, plivanja ili ulaska u hidromasažnu kadu. Ne treba ih prati niti čuvati u vodi iz slavine, nego koristiti isključivo odgovarajuću sterilnu otopinu.
Prije dodirivanja leća potrebno je temeljito oprati i potpuno osušiti ruke. Otopinu u spremniku treba svaki put zamijeniti svježom, a ne samo dolijevati novu na staru. Leće također treba mijenjati prema rasporedu koji je preporučio stručnjak.
Ako kontaktne leće slučajno dođu u dodir s vodom, CDC preporučuje da ih se što prije izvadi. Jednokratne leće najbolje je baciti, dok se leće za višekratnu uporabu trebaju pravilno očistiti i dezinficirati prije ponovnog nošenja.
Ako se nakon nošenja leća pojave bol, crvenilo, zamućen vid, jaka osjetljivost na svjetlost ili dugotrajna iritacija, leće treba izvaditi i što prije potražiti pregled oftalmologa. Kod Acanthamoeba keratitisa rana dijagnoza može biti presudna za očuvanje vida.