Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Dugi otok postao je novo žarište denge, njemački turist donio je virus, a testovi su otkrili i tiho širenje među mještanima. Stručnjaci upozoravaju da tigrasti komarac i toplije klime otvaraju vrata novim tropskim bolestima
Krajem svibnja 2024. godine, njemački turist vratio se s odmora na Dugom otoku s visokom temperaturom i osipom. U Njemačkoj mu je ubrzo dijagnosticirana denga, virusna bolest poznatija kao "kostolomna groznica", koja se donedavno vezala isključivo za tropske krajeve. Ovaj slučaj bio je alarm za hrvatske epidemiologe. Potvrda da se turist zarazio tijekom boravka u Hrvatskoj značila je da je virus, po prvi put nakon 14 godina, ponovno pronašao put za lokalno širenje na našoj obali, otvarajući novo poglavlje u borbi protiv bolesti koje prenose komarci.
POGLEDAJTE VIDEO - virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj:
Pokretanje videa...
VIDEO
Istraga na Dugom otoku otkrila tiho širenje virusa
Nakon što je obavijest o zaraženom turistu stigla iz Münchena, Epidemiološka služba Zavoda za javno zdravstvo Zadar pokrenula je opsežnu istragu na terenu. S obzirom na to da inkubacija denge traje do deset dana, a turist nije putovao nigdje drugdje, bilo je gotovo sigurno da je do zaraze došlo na Dugom otoku. Pacijent se prisjetio da je primijetio velik broj komaraca u marini Veli Rat, gdje je boravio.
Epidemiolozi su krenuli u aktivno traženje drugih slučajeva. Tijekom ljeta i rane jeseni, prikupljeni su uzorci krvi od 30 stalnih stanovnika s područja Velog Rata, Verunića, Solina i Božave. Rezultati su bili iznenađujući i potvrdili su sumnje da slučaj njemačkog turista nije bio izoliran. Testiranja su pokazala da je čak osam od 30 testiranih osoba, odnosno više od četvrtine, imalo antitijela na virus denge, što je dokaz nedavne ili ranije infekcije.
Prema strogim kriterijima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), jedan je mještanin klasificiran kao "potvrđeni slučaj" zbog serokonverzije, odnosno pojave antitijela u drugom uzorku krvi. Pet osoba klasificirano je kao "vjerojatni slučajevi" zbog prisutnosti IgM antitijela koja ukazuju na svježu infekciju. Još jedna osoba bila je pozitivna na IgG antitijela, što svjedoči o preboljenoj zarazi. Važno je naglasiti da su samo dvoje od osmero seropozitivnih stanovnika prijavili simptome, i to povišenu temperaturu i osip, otprilike tri tjedna prije testiranja. Ostali su infekciju preboljeli asimptomatski, nesvjesni da su nosili virus. Ovo tiho širenje virusa predstavlja najveći izazov za javno zdravstvo jer otežava pravovremeno otkrivanje i suzbijanje epidemije.
Azijski tigrasti komarac kao glavni krivac
Za širenje denga groznice u Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi, odgovoran je azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus). Ova invazivna vrsta, prepoznatljiva po crno-bijelim prugama na tijelu i nogama, prvi je put zabilježena u Hrvatskoj još 2004. godine u okolici Zagreba. U godinama koje su slijedile, uspješno se prilagodio i proširio, postavši danas uobičajena pojava u obalnim područjima od Istre do Dubrovnika, uključujući i otoke.
Za razliku od domaćih komaraca koji su najaktivniji u sumrak i noću, tigrasti komarac napada danju, što povećava rizik od uboda. Mehanizam prijenosa bolesti je jednostavan, ali učinkovit: zaraženi putnik, koji je virus "uvezao" iz neke od endemskih zemalja, dolazi u Hrvatsku. Ako ga tijekom razdoblja viremije (kada je virus prisutan u krvi) ubode lokalni tigrasti komarac, taj komarac postaje prijenosnik. Nakon toga, svaki njegov sljedeći ubod može prenijeti virus na zdravu osobu i tako započeti lanac lokalne, autohtone transmisije. Upravo se to dogodilo 2010. na Pelješcu, a 2024. i na Dugom otoku.
Toplija klima kao globalni saveznik virusa
Pojava denge u Hrvatskoj nije izolirani incident, već dio šireg europskog i globalnog trenda potaknutog klimatskim promjenama. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je 2024. godina zabilježila rekordan broj slučajeva denge na globalnoj razini, s više od 7,6 milijuna prijavljenih slučajeva do kraja travnja.
Toplija i dulja ljeta, uz blaže zime, stvaraju idealne uvjete za razmnožavanje i preživljavanje tigrastog komarca. Invazivne vrste komaraca su se geografski proširile na prethodno nezahvaćena područja u EU/EGP, a gradovi poput Zagreba, Beča i Pariza postaju sve pogodniji za njihovo trajno nastanjivanje. Znanstvena studija slučaja s Dugog otoka navodi kako su u Zadarskoj županiji svibanj i lipanj 2024. bili osjetno topliji od višegodišnjeg prosjeka, što je pogodovalo ranom početku sezone komaraca. Stručnjaci također ne isključuju mogućnost da je virus na Dugi otok stigao s talijanskim nautičarima, s obzirom na to da je talijanska regija Marche, udaljena svega stotinjak kilometara morskim putem, istovremeno bilježila veliku epidemiju denge. Sve ovo ukazuje na to da se denga, kao i druge bolesti koje prenose komarci, iz tropske prijetnje pretvara u europsku javnozdravstvenu stvarnost na koju se moramo prilagoditi pojačanom kontrolom komaraca i edukacijom stanovništva.
Tropska bolest čikungunja sve je bliža Europi, a time i Hrvatskoj. Iako u našoj zemlji još nije zabilježen lokalni prijenos, opasnost nije zanemariva. Zbog putnika koji se vraćaju iz endemskih područja i raširenosti tigrastog komarca diljem naše obale i unutrašnjosti, stručnjaci pozivaju na oprez. Naziv bolesti, koji na jeziku naroda Makonde iz Tanzanije znači "onaj koji se savija", slikovito opisuje glavnu tegobu oboljelih: iscrpljujuću bol u zglobovima koja ih tjera u pognuti položaj.
Klinička slika: Nagla vrućica i bol koja paralizira
Nakon uboda zaraženog komarca, simptomi se razvijaju relativno brzo, unutar dva do dvanaest dana. Bolest počinje naglo, s visokom tjelesnom temperaturom koja često prelazi 39 Celzijevih stupnjeva. Gotovo istovremeno javlja se i najkarakterističniji simptom – jaka, često iscrpljujuća bol u zglobovima. Najčešće su pogođeni manji zglobovi poput šaka, zapešća i gležnjeva, i to simetrično, na obje strane tijela. Bol može biti toliko intenzivna da onemogućuje kretanje. Uz to, česti su i drugi simptomi poput glavobolje, bolova u mišićima, mučnine, umora i karakterističnog osipa koji se pojavljuje na trupu i udovima. Akutna faza bolesti obično traje tjedan do deset dana, nakon čega se većina pacijenata potpuno oporavi. Međutim, kod značajnog broja oboljelih, osobito starijih, bol u zglobovima može postati kronična i trajati mjesecima ili čak godinama, značajno narušavajući kvalitetu života. Teži oblici bolesti su rijetki, ali mogući, pogotovo kod novorođenčadi, starijih osoba s kroničnim stanjima te osoba s oslabljenim imunitetom.
Virus koji je obišao svijet
Virus čikungunje prvi je put izoliran 1952. godine u Tanzaniji. Desetljećima je bio ograničen na sporadične epidemije u Africi i Aziji, no početkom 21. stoljeća situacija se dramatično promijenila. Masovna epidemija koja je 2005. pogodila otoke u Indijskom oceanu označila je početak globalnog širenja. Virus je ubrzo stigao do Indije, gdje je zabilježeno gotovo dva milijuna slučajeva, a zatim i do jugoistočne Azije. U Europi je prvi autohtoni prijenos zabilježen 2007. godine u sjeveroistočnoj Italiji, potvrdivši da je tigrasti komarac, prisutan na Mediteranu, sposoban učinkovito širiti bolest. Ključni trenutak za zapadnu hemisferu dogodio se 2013. godine, kada je virus stigao na Karibe. U samo dvije godine proširio se na više od četrdeset zemalja Sjeverne i Južne Amerike, uzrokujući više od 1,3 milijuna sumnjivih slučajeva. Posljednjih godina, Brazil, Bolivija i Paragvaj postali su nova žarišta, s desecima tisuća prijavljenih slučajeva. U Europi, Francuska bilježi porast lokalno prenesenih infekcija, što ukazuje na stalnu prijetnju.
Hrvatska u čekaonici: Komarac je tu, čeka se virus
U Hrvatskoj je, srećom, situacija pod kontrolom. Do sada nisu zabilježene autohtone epidemije, što znači da se virus ne širi lokalno. Svi potvrđeni slučajevi bili su "uvezeni" – radilo se o osobama koje su se zarazile tijekom boravka u zemljama gdje je bolest endemska, poput Kostarike. Međutim, razloga za opuštanje nema. Glavni vektor prijenosa, azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), odavno se udomaćio u Hrvatskoj. Prvi put zabilježen u Zagrebu 2004. godine, danas je rasprostranjen duž cijele jadranske obale i u većem dijelu unutrašnjosti. Ovaj komarac, prepoznatljiv po crno-bijelim prugama, agresivan je i bode danju, što povećava rizik od prijenosa. Dovoljno je da zaraženi putnik stigne u Hrvatsku tijekom sezone aktivnosti komaraca te da ga ubode domaći tigrasti komarac, koji zatim može prenijeti virus na druge ljude i tako pokrenuti lokalni ciklus zaraze. Jedna seroepidemiološka studija pokazala je da je oko 0,9 posto stanovnika hrvatskog primorja bilo izloženo virusu i prije službeno zabilježenih slučajeva, što sugerira moguću, ranije neprepoznatu cirkulaciju.
Prevencija je ključna, specifičnog lijeka nema
S obzirom na to da specifičan lijek za čikungunju ne postoji, liječenje je isključivo simptomatsko. Pacijentima se preporučuje mirovanje, uzimanje puno tekućine te lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje bolova, poput paracetamola. Važno je naglasiti da treba izbjegavati nesteroidne protuupalne lijekove poput ibuprofena i aspirina sve dok se ne isključi mogućnost denga groznice, bolesti sa sličnim simptomima, jer ti lijekovi mogu povećati rizik od krvarenja. Zbog ograničenog liječenja, težište je na prevenciji. Najvažnija mjera je zaštita od uboda komaraca. To uključuje nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, posebno u zoru i sumrak kada su komarci najaktivniji, korištenje repelenata koji sadrže DEET, ikaridin ili IR3535 te postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata. Od presudne je važnosti i kontrola razmnožavanja komaraca. Potrebno je redovito uklanjati sve izvore stajaće vode u okolici kuća – iz podložaka za tegle, kanti, starih guma i drugih predmeta, jer su upravo to idealna mjesta za razvoj ličinki tigrastog komarca. Iako su cjepiva razvijena i odobrena u nekim zemljama, njihova šira primjena i dostupnost tek se očekuju.
24sata © 2026
