Nova, šokantna istraživanja otkrivaju da jedna litra flaširane vode može sadržavati stotine tisuća nevidljivih čestica plastike. Ove sitne čestice, poznate kao nanoplastika, dovoljno su male da prodru kroz obrambene mehanizme tijela, uđu u krvotok i talože se u vitalnim organima, potencijalno povećavajući rizik od kroničnih bolesti, uključujući i rak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nevidljivi svijet u litri vode
Dok se dugo smatralo da je flaširana voda sinonim za čistoću, znanstvenici sa Sveučilišta Columbia su, koristeći revolucionarnu lasersku tehnologiju, otkrili zapanjujuću stvarnost. Njihova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazala je da litra vode u prosjeku sadrži oko 240.000 plastičnih fragmenata.
Ovaj broj je 10 do 100 puta veći od ranijih procjena, a razlog leži u novoj sposobnosti detekcije iznimno malih čestica. Oko 90% pronađenih fragmenata su nanoplastika – čestice manje od jednog mikrometra. Za usporedbu, debljina ljudske vlasi iznosi oko 70 mikrometara. Zbog svoje veličine, nanoplastika predstavlja daleko veću prijetnju od veće mikroplastike.
- Što je čestica manja, to lakše može biti pogrešno identificirana kao prirodna komponenta stanice - objašnjava Wei Min, jedan od autora studije, naglašavajući opasnost koju ove čestice predstavljaju kada uđu u ljudsko tijelo.
Analizom su identificirane čestice sedam uobičajenih vrsta plastike. Najčešći je bio poliamid (vrsta najlona), koji se često koristi u filterima za pročišćavanje vode, što ironično sugerira da dio zagađenja dolazi iz samog procesa filtracije. Također je pronađena velika količina polietilen tereftalata (PET), materijala od kojeg se izrađuju same boce.
Putovanje plastike kroz tijelo i zdravstveni rizici
Jednom unesene u organizam, čestice nanoplastike mogu prijeći biološke barijere koje zaustavljaju veće čestice. Istraživanja su već potvrdila njihovu prisutnost u ljudskoj krvi, plućima, posteljici, majčinom mlijeku, pa čak i u mozgu. Njihova sposobnost da se infiltriraju u stanice i tkiva izaziva ozbiljnu zabrinutost u znanstvenoj zajednici.
Sara Sajedi, stručnjakinja za upravljanje okolišem sa Sveučilišta Concordia, u svojoj analizi više od 140 znanstvenih radova upozorava na 'ozbiljne' zdravstvene rizike. Njezino istraživanje navodi da osobe koje redovito piju flaširanu vodu godišnje unesu oko 90.000 više čestica mikroplastike od onih koji piju vodu iz slavine.
Sve veći broj dokaza povezuje izloženost mikroplastici sa širokim spektrom zdravstvenih problema:
Kronična upala i oksidativni stres: Prisutnost stranih tijela poput plastike može izazvati stalnu upalnu reakciju u tijelu, što dovodi do oštećenja stanica.
Hormonalni poremećaji: Mnoge vrste plastike sadrže kemikalije koje oponašaju hormone i mogu poremetiti endokrini sustav.
Neurološka oštećenja i problemi s plodnošću: Dokazi upućuju na mogući utjecaj na živčani sustav i reproduktivno zdravlje.
Poremećaj crijevne mikrobiote: Nedavne studije pokazale su da mikroplastika može promijeniti sastav bakterija u crijevima, što se povezuje s rizikom od upalnih bolesti crijeva, depresije pa čak i raka debelog crijeva.
Veza s karcinomom
Iako su dugoročni učinci još uvijek predmet intenzivnog istraživanja, znanstvenici upozoravaju da mehanizmi kojima mikroplastika šteti tijelu – poput izazivanja kronične upale, oksidativnog stresa i oštećenja DNK – predstavljaju poznate faktore rizika za razvoj raka. Plastične čestice mogu djelovati i kao "nosači" za druge toksične tvari poput teških metala i bisfenola A (BPA), dodatno povećavajući kancerogeni potencijal.
- Problem nije akutna, već kronična toksičnost. Konzumiranje vode iz plastičnih boca je u redu u hitnim slučajevima, ali to ne bi smjela biti svakodnevna praksa - naglašava Sajedi, pozivajući na veću svijest javnosti.
Dok industrija flaširane vode tvrdi da 'ne postoji znanstveni konsenzus o potencijalnim zdravstvenim učincima' i da medijski izvještaji 'nepotrebno plaše potrošače', Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ovo područje prepoznala kao rastuću prijetnju i pokrenula reviziju dostupnih dokaza.
Dok čekamo konačne odgovore i moguće regulatorne mjere, najnovija otkrića služe kao snažan podsjetnik na skrivene opasnosti koje vrebaju u našoj svakodnevici. Odluka o tome hoćemo li posegnuti za plastičnom bocom ili čašom vode iz slavine postaje sve važnije zdravstveno pitanje.