Iako mnogi od nas kavu doživljavaju kao svakodnevni ritual - nešto čemu se veselimo zbog bogate arome, utješne topline i, naravno, doze kofeina - većinu vremena zapravo ne razmišljamo o tome što ona uistinu radi našem tijelu.
No učinak kave daleko nadilazi šalicu ugode i kratkotrajni nalet energije. Istraživanja sugeriraju da kava može utjecati na sve, od funkcije mozga do zdravlja probavnog sustava, zahvaljujući spojevima poput polifenola - biljnih antioksidansa koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja i podržati opće zdravlje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zapravo, umjerena konzumacija kave povezuje se i s manjim rizikom od nekoliko kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti jetre i kardiovaskularne bolesti.
Kako se gomila sve više dokaza, postaje jasno da kava ne djeluje na tijelo samo na jedan način. Neki njezini učinci su izravni, što znači da spojevi iz kave izravno djeluju na različite sustave u tijelu, poput mozga. Drugi su učinci neizravni - odvijaju se putem crijevnog mikrobioma, zajednice mikroorganizama koja igra ključnu ulogu u probavi, metabolizmu i imunološkoj funkciji. Ti mikrobi pomažu razgraditi komponente hrane i pića koje konzumiramo, stvarajući spojeve zvane metaboliti koji mogu utjecati na zdravlje na različite načine.
Dosadašnja istraživanja uglavnom su proučavala izravne i neizravne učinke kave odvojeno - fokusirajući se ili na crijeva ili na mozak, ali ne na njihov međusobni odnos.
Tu dolazi novo istraživanje. Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Communications istraživala je kako konzumacija kave može utjecati na os crijeva i mozga - složen komunikacijski sustav koji povezuje crijeva i mozak - proučavajući promjene u mikrobiomu, metabolitima koje on proizvodi te moguće posljedice na raspoloženje, kognitivne sposobnosti i ponašanje.
Kako je provedeno istraživanje?
Kako bi bolje razumjeli potencijalni utjecaj kave na crijevni mikrobiom - a posredno i na raspoloženje, kognitivne funkcije i imunitet - istraživači su osmislili studiju koja je promatrala i uobičajenu konzumaciju kave i ono što se događa kada se ona prekine.
U istraživanju je sudjelovalo 62 zdravih odraslih osoba u dobi između 30 i 50 godina. Otprilike polovica ispitanika nije pila kavu, dok je druga polovica bila sastavljena od umjerenih konzumenata kave, odnosno osoba koje inače piju tri do pet šalica dnevno.
Studija je bila podijeljena u tri faze:
Početna faza:
Prije početka intervencije, sudionici su nastavili sa svojim uobičajenim navikama, uključujući unos kave. Tijekom tog razdoblja istraživači su prikupljali uzorke stolice i urina kako bi analizirali crijevni mikrobiom i razine metabolita, ali i pratili pokazatelje zdravlja mozga poput raspoloženja, stresa i kognitivnih sposobnosti. Također su analizirali prehranu sudionika.
Faza prestanka konzumacije:
Sudionici koji su pili kavu morali su prestati s konzumacijom na dva tjedna. Taj period eliminacije omogućio je istraživačima da promatraju kako uklanjanje kave utječe na crijevni mikrobiom, proizvodnju metabolita i povezane zdravstvene pokazatelje.
Faza ponovnog uvođenja:
U posljednjoj fazi kava je ponovno uvedena u prehranu. Neki sudionici dobili su kavu s kofeinom, a drugi bez kofeina. Time su istraživači pokušali utvrditi jesu li učinci povezani isključivo s kofeinom ili i s drugim spojevima iz kave, poput polifenola.
Tijekom sve tri faze nastavili su pratiti promjene u mikrobiomu, sastavu metabolita, raspoloženju, kognitivnim sposobnostima, stresu i markerima povezanim s imunološkom funkcijom.
Što je istraživanje pokazalo?
Ukratko, istraživači su uzeli osobe koje piju kavu, natjerali ih da prestanu piti kavu, zatim im je vratili - i pritom pratili što se događa u njihovim crijevima, mozgu i ponašanju.
Budući da je studija pratila velik broj različitih pokazatelja, rezultati su bili vrlo široki, no nekoliko ključnih zaključaka posebno se istaknulo.
Možda najznačajniji nalaz odnosio se na učinke kave na imunološki sustav. Konkretno, razine određenih upalnih markera, uključujući C-reaktivni protein (CRP), razlikovale su se između osoba koje piju i ne piju kavu. Istraživači su također primijetili promjene u metabolitima povezanima s protuupalnim procesima, što sugerira da učinci kave na crijeva mogu utjecati na imunitet i podržati njegovu funkciju.
Zanimljivo je i to što rezultati upućuju na to da konzumacija kave doista oblikuje crijevni mikrobiom. Osobe koje piju kavu imale su drugačiji sastav mikrobioma od onih koje je ne piju. Kada je kava uklonjena tijekom druge faze istraživanja, neki od tih obrazaca su nestali, a nakon ponovnog uvođenja kave ponovno su se počeli pojavljivati. To sugerira da redovita konzumacija kave može utjecati na to koje vrste mikroorganizama prevladavaju u crijevima.
Uz promjene u mikrobiomu, istraživači su primijetili i promjene u metabolitima - spojevima koji nastaju kada tijelo i crijevni mikrobi razgrađuju sastojke hrane i pića. Posebno zanimljivo bilo je to što su te promjene zabilježene i kod sudionika koji su ponovno počeli piti kavu bez kofeina. Drugim riječima, dio učinaka nije bio povezan samo s kofeinom, nego potencijalno i s polifenolima koji se nalaze i u beskofeinskoj kavi.
Iako su istraživači pratili i raspoloženje, stres i kognitivne sposobnosti, ti rezultati nisu bili jednako dosljedni kod svih sudionika. Neke promjene činile su se povezanima s promjenama u metabolitima, a ne isključivo s unosom kave. To dodatno naglašava koliko je odnos između crijeva i mozga složen.
Važno je naglasiti da studija ima određena ograničenja. Osim relativno malog broja sudionika, istraživanje je trajalo kratko, što otežava promatranje dugoročnih promjena. Također, svi sudionici bili su zdravi odrasli ljudi, pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na druge skupine ljudi.
Kako to primijeniti u svakodnevnom životu?
Iako je studija pronašla povezanost između konzumacije kave, crijevnog mikrobioma i markera povezanih s imunološkom funkcijom, glavna poruka je da naše svakodnevne navike dugoročno oblikuju zdravlje crijeva.
Jedna od najvažnijih stvari koje treba zapamtiti jest da su mnogi korisni učinci povezani s metabolitima - spojevima koje stvaraju crijevni mikrobi dok razgrađuju hranu i piće koje unosimo. Drugim riječima, potencijalne koristi ne dolaze samo od same kave, nego od načina na koji crijeva reagiraju na nju.
Umjesto fokusiranja na jednu namirnicu ili piće, korisnije je razmišljati o širim prehrambenim obrascima koji podržavaju zdrav crijevni mikrobiom. Neke od najboljih strategija za zdravlje crijeva uključuju:
- uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim proteinima, zdravim mastima, probioticima i prebioticima
- unos hrane bogate vlaknima poput graha, cjelovitih žitarica, voća i povrća
- ograničavanje ultra-prerađene hrane i dodanih šećera
- kvalitetan san, upravljanje stresom, redovitu tjelesnu aktivnost i dobru hidrataciju
Važno je istaknuti i da se pozitivni učinci kave možda lakše primjećuju upravo zato što je mnogi ljudi konzumiraju svakodnevno i dosljedno, za razliku od drugih 'zdravih' namirnica koje se jedu povremeno. Upravo bi ta dosljednost mogla objasniti zašto se učinci spojeva poput polifenola lakše uočavaju tijekom vremena.
Zaključak stručnjaka
Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Communications sugerira da konzumacija kave može utjecati na os crijeva i mozga tako što oblikuje crijevni mikrobiom i metabolite koje on proizvodi. Ipak, kava nije čarobno rješenje i nema potrebe početi je piti ako to već ne radite. Budite na oprezu i nemojte pretjerivati s konzumacijom kave, jer prevelike količine mogu imati i negativne učinke poput nervoze, problema sa snom, ubrzanog rada srca i iritacije želuca. Kao i kod većine stvari, ključ je u umjerenosti i slušanju vlastitog tijela.
Na kraju, ovo istraživanje potvrđuje širu sliku: crijeva i spojevi koje proizvode reagiraju na ono što radimo dosljedno. Male, održive navike - poput svakodnevne šalice kave - s vremenom se zbrajaju i mogu pridonijeti značajnim promjenama u crijevnom mikrobiomu i općem zdravlju, piše EatingWell.