Nakon duge i uspješne poduzetničke karijere u Nizozemskoj, a na nagovor prijatelja, obitelji i poslovnih partnera, poduzetnik Fran Palokaj će u plastenicima kod Kaštelira blizu Poreča započeti uzgajati alge za jelo.
POGLEDAJTE VIDEO (Superhrana budućnosti):
S Palokajem smo se našli kod prvoga plastenika, gdje je već sada započeta prva početna faza projekta, odnosno gradnja bazena gdje će se alge uzgajati.
- Cilj mi je da Istra bude europski centar proizvodnje algi, i 100 posto sam uvjeren u uspjeh ovoga projekta - rekao nam na početku razgovora poduzetnik. Veli da je spreman podijeliti sve svoje prikupljeno i stečeno znanje o uzgoju s poljoprivrednicima koje je on naučio tijekom desetak godina bavljenja tim biznisom.
Za alge kaže da su zaista prehrambena namirnica budućnosti koja se sve više traži u svijetu, pogotovo zbog toga što ta biljna kultura sadrži sve esencijalne aminokiseline i bogat su izvor proteina koje mogu zadovoljiti sve potrebe ljudskog organizma. Alge se već naveliko koriste u pekarskim i mliječnim proizvodima, u industriji pića, za spravljanje različitih kozmetičkih proizvoda, u medicini… Nabrajao nam je u nedogled Palokaj, zaustavivši se na podatku da se ona može i svježa staviti na tanjur i jesti kao salata.
Nakon pokretanja poljoprivredno tehnološko revolucije u Istri te okupljanja više kooperanata koji bi pokrenuli vlastite pogone proizvodnje alge chlorelle i spiruline koju bi on otkupljivao, upravo na Poreštini bi stvorio i edukacijsko-istraživački centar, odnosno Akademiju algi i veliki pogon za proizvodnju i preradu koji bi domaćim ljudima pružao sigurniji izvor prihoda nego onaj od turizma.
- Zasad imamo jedan proizvodni pogon u Zadru, a tehnologiju, sjeme i svoje znanje ću ponuditi zaista svima koji budu zainteresirani. Uz to, ponudit ću i ugovor o otkupu biomase algi. Kada se okupi 10 do 15 kooperanata otvorio bi i tvornicu za ekstrakciju i separaciju. Gotov proizvod plasirali bi po čitavome svijetu te zaposlili po barem dvoje ljudi po hektaru proizvodnog pogona jer sve ostalo bilo bi automatizirano. Da je proizvodnja uspješna dovoljno je da vam kažem kako su i veliki igrači već shvatili da je u algama budućnost. Tako je Burger King već prije pet godina plasirao burger biljnog porijekla, a kompanije poput Unilevera ulažu milijune u razvoj alternativnih izvora hrane - kazao nam je Palokaj.
Doznajemo da će investicija biti mjerljiva u milijunima eura, točnije iznositi 1,5 milijuna po hektaru na kojem će se dobivati otprilike od 80 do 100 tona algi, ili 10 puta više od drugih poljoprivrednih kultura. Primjerice na istoj površini zasađeni kukuruz daje svega 10 tona, a druge kulture i kudikamo manje. Otkupna cijena algi bit će osam eura po kilogramu. Zbog svega navedenog investitor nam veli da kako bi ta namirnica mogla predstavljati jedno od rješenja za brojne probleme u prehrani čovječanstva i ekologiji u narednom tisućljeću.
Veli da su statistički podaci ti koji sve najbolje pokazuju, pa tako primjerice jedan kilogram algine biomase čisti dva kilograma ugljičnog dioksida iz zraka, pa bi uzgoj algi mogao Istru učiniti CO2 negativnom puno prije 2050. godine. Uz to, ta bi namirnica mogla predstavljati i jedno od rješenja za brojne probleme u prehrani čovječanstva u narednom tisućljeću, odnosno gladi.
Kako sada stvari stoje, u trgovinama zdrave hrane već se može kupiti hrvatska tjestenina s chlorellom. Uskoro na red dolaze kroasani, muffini i drugi gotovi proizvodi, a ako sve bude po planu, Palokaj nam kaže da bi se uz kavu u ugostiteljskim objektima već ove godine mogao popiti i zdravi napitak od domaćih algi uzgojenih nadomak Poreča.