Američki Indijanci i Polinežani, premda razdvojeni golemim oceanskim prostranstvom, imali su kontakte još 1200. godine i ostavili neporecive dokaze tog susreta u DNK-u današnjeg stanovništva, zaključak je studije objavljene u časopisu Nature.
Istraživači još ne mogu reći jesu li narodi iz današnje Kolumbije i Ekvadora došli na otočiće u središtu Tihog oceana, ili su pak polinezijski pomorci došli u Južnu Ameriku. No sigurno je jedno, pokazuje ova studija objavljena u srijedu, američki Indijanci i Polinežani su se križali stotine godina prije dolaska Europljana na to područje, napose u Francusku Polineziju.
- Ovo otkriće mijenja naše shvaćanje jednog od najnepoznatijih poglavlja u naseljavanju kontinenata - rekao je za agenciju France Presse Andreas Moreno-Estrada, istraživač u državnom genomičkom laboratoriju za bioraznolikost u Meksiku.
Arheolozi i povjesničari već desetljećima raspravljaju o možebitnim kontaktima stanovnika Oceanije i Indijanaca i, ako ih je bilo, o tome kakvi su bili.
Godine 1947. norveški istraživač i pisac Thor Heyerdahl napravio je splav Kon-Tiki, koju je nazvao po bogu Inka i uputio se na njoj iz Perua, odakle ga je struja nosila 101 dan na putu dugom 7.000 km, nakon čega se nasukao na otočju Tuamoto, u današnjoj Francuskoj Polineziji.
Heyerdahl je zaključio da su stanovnici Perua došli na udaljene otoke u Pacifiku i htio je dokazati tom legendarnom ekspedicijom da je to bilo moguće.
- No vjerojatnije je da su Polinezijci došli u Ameriku s obzirom na njihove pomorske vještine i dokazanu sposobnost da putuju oceanima tisuće kilometara - rekao je Alexander Ionannidis, istraživač na sveučilištu Stanfordu.
Kako bi više saznali, istraživači su prikupljali genetske podatke petnaest skupina Indijanaca na obali Tihog oceana u Južnoj i u Srednjoj Americi i na sedamnaest polinezijskih otoka, ukupno više od 800 ljudi.
- Tražili smo duge sekvence DNK-a s istim kodom - rekao je Ioannidis.
Očito je da su se domorodačke skupine u Kolumbiji i u Ekvadoru križale s domorodcima u Polineziji, što potvrđuju i uobičajene statističke metode i nove metode 'velikih podataka' ('big data').
Zahvaljujući genetskom materijalu utvrđeno je da prva križanja sežu otprilike u 1200. godinu, kada je Kinu osvajao Džingis-kan a križari zauzeli Carigrad. Sve dosad batat je bio najočitiji dokaz kulturne razmjene između Polinežana i Indijanaca.
Premda je podrijetlom iz Amerike, nalazimo ga na pacifičkim otocima puno prije dolaska Europljana, a njegovo ime u mnogim polinezijskim jezicima podsjeća na ime koje su mu davali neki narodi Južne Amerike. (tk)