Lijekovi poput Ozempica i Wegovyja, prvotno odobreni za dijabetes tipa 2, postali su globalni fenomen za mršavljenje. Ipak, uz slavlje zbog izgubljenih kilograma, raste zabrinutost zbog utjecaja na mentalno zdravlje. Prijave o anksioznosti, depresiji pa i suicidalnim mislima potaknule su istrage regulatornih agencija i otvorile raspravu o cijeni ovog uspjeha.
POGLEDAJTE VIDEO:
Izazovi mentalnog zdravlja kod korisnika
Brojni korisnici lijekova za mršavljenje prijavljuju neočekivane psihološke nuspojave. Iako zadovoljni gubitkom kilograma, neki doživljavaju nagli pad mentalnog stanja, uključujući anksioznost i povlačenje, što isprva ne povezuju s lijekom.
Tek nakon dijeljenja iskustava na internetskim forumima i s liječnicima, stvorila se šira slika o mogućoj povezanosti koja je potaknula regulatorna tijela na detaljnije ispitivanje.
- Ne bih preporučio nikome tko ima emotivnu nezrelost i tko nije upućen koliko može samog sebe voljeti ili mrziti, da uzima takve lijekove - izjavio je u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, dr.med., specijalist psihijatar, subspecijalist psihoterapije i psihoanalitičar Hrvoje Handl.
- Puno menadžera i osoba sa visokim statusom preko veze uzimaju ove lijekove koji su Danskoj podigli BDP - nastavio je voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane H(rana) pri Klinici za psihijatriju Sv. Ivan u Zagrebu, jedinog bolničkog odjela u Hrvatskoj specijaliziranog za liječenje poremećaja hranjenja.
Prijave pacijenata potaknule su Europsku agenciju za lijekove (EMA) na istragu o riziku od suicidalnih misli, a izvještaje je zaprimila i američka FDA. No, nalazi su podijeljeni. Jedna studija objavljena u časopisu Nature otkrila je veći rizik od depresije i anksioznosti kod korisnika GLP-1 lijekova.
Unatoč tome, FDA je zaključila da "nema dokaza o uzročnoj vezi". Ova razlika dijelom proizlazi iz činjenice da su originalne kliničke studije često isključivale pacijente s poviješću mentalnih bolesti.
Ovi lijekovi djeluju tako da utišavaju "buku hrane", što mnogi doživljavaju kao oslobođenje. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi mogli utjecati na dopaminski sustav, centar za nagrađivanje u mozgu. Hipoteza je da smanjenjem žudnje za hranom istovremeno prigušuju i zadovoljstvo iz drugih izvora.