Brašno, voda te ponekad jaja glavni su sastojci svake tjestenine. Kako je brašno sastojak kojeg ima najviše, tjestenine su vrlo dobar izvor ugljikohidrata te energije.
U našim tjesteninama, a i općenito, nalazi se brašno, odnosno krupica, durum pšenice. Ova vrsta pšenice, prvi je izbor prilikom proizvodnje tjestenine jer sadrži više bjelančevina, kako samo ime kaže - tvrda je te daje tijesto bolje kvalitete.
Tjestenine se mogu raditi od bijelog ili integralnog brašna. Integralno brašno dobiva se od cjelovitih žitarica, pšenice, te sadrži puno više vitamina, minerala te prehrambenih vlakana pa je zato bolje za zdravlje. Bijelo pšenično brašno koje nalazimo u našim tjesteninama brzo podiže razinu šećera u krvi te učestala konzumacija nije preporučljiva.
Osim ugljikohidrata iz brašna, tjestenina sadrži vrlo mali udio masti te nešto bjelančevina. Bjelančevine potječu iz durum pšenice, a u tjesteninama koje sadrže jaja ima ih puno više. Jaja se inače dodaju kako bi se poboljšala prehrambena vrijednost tjestenine i dobio bogatiji okus.
Unatoč tome što daju na kvaliteti tjestenine, jaja mogu djelovati alergeno, pa bi osjetljive osobe trebale pažljivo čitati deklaraciju, na kojoj je navedeno sadrži li tjestenina jaja ili ne. Isto tako, tjestenina s jajima nije za vegane.Osim sastojaka karakterističnih za tjesteninu, proizvodi koje smo ovog puta analizirali su punjeni. Punjenja su na bazi šunke, pršuta te mortadele. Sve tjestenine imaju oko 30 posto punjenja, a Rana ima najviše, 36 posto.
Punjenja sadrže šunku, mortadelu, krušne mrvice, krumpirove pahuljice, sir, arome te začine. Šunka te mortadela obično sadrže konzervanse, pa ih takve možemo naći i u ovim tjesteninama. To su natrijevi nitriti, koji s bjelančevinama u probavnom sustavu tvore kancerogene spojeve nitrozamine, pa proizvode koji ih sadrže ne bismo trebali jesti u prekomjernim količinama. Arome su većinom nedefinirane, a u nekima, poput Karla te Brzo i Fino, možemo pronaći mononatrijev glutamat, za koji se veže “sindrom kineskog restorana”, pojava slična alergiji.
A istraživanja pokazuju kako ovaj sastojak nije opasan za zdravlje. Tako sve tjestenine osim S Budget sadrže šunku, pršut i/ili mortadelu. Na deklaraciji S Budgeta stoji kako sadrži pripravak od svinjskog te goveđeg mesa, za koji možemo pretpostaviti da je malo manje kvalitetno.
Ovi proizvodi sadrže poprilične količine soli. Ako konzumiramo više od šest grama na dan, imamo veći rizik od razvoja povišenoga krvnog tlaka. Pa tako najmanje soli ima Aurelia, a najviše je ima u tjesteninama Karla te S Budget. Chef Select, Rana i S Budget proizvedeni su u Italiji, a Aurelia u Hrvatskoj. Karla te Brzo i Fino radi Žitoproizvod iz Karlovca.
Naposljetku, budući da su svježi, ove proizvode trebamo držati u hladnjaku te potrošiti u što kraćem vremenu. Ne bi ih trebalo jesti prečesto, a bolje bi bilo odabrati integralnu tjesteninu.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: