Iako su alergijske reakcije zapravo pretjerani odgovor našeg imunosnog sustava na bezopasne tvari poput peludi, prašine ili životinjske dlake, postoji čitav niz strategija za njihovo ublažavanje, od promjena životnih navika i prehrane do korištenja lijekova i dugoročnih terapija.
POGLEDAJ VIDEO:
Prilagodbe u domu kao prva linija obrane
Kontrola okruženja u kojem boravimo ključna je za smanjenje izloženosti alergenima. Glavni izvori alergena u zatvorenim prostorima su grinje, dlake kućnih ljubimaca, plijesan i pelud koja ulazi izvana. Zato se preporučuje redovito usisavanje, idealno s usisavačem koji ima HEPA filtar jer on učinkovito zadržava i najsitnije čestice. Posebnu pažnju treba posvetiti spavaćoj sobi, gdje provodimo trećinu vremena. Korištenje antialergijskih navlaka s patentnim zatvaračem za madrace i jastuke te pranje posteljine jednom tjedno u vodi na temperaturi od najmanje 60 stupnjeva Celzijevih može drastično smanjiti populaciju grinja. Također, održavanje vlažnosti zraka ispod 50 posto pomoću odvlaživača ili klima uređaja sprječava razvoj plijesni.
Nakon boravka na otvorenom, pelud se lako unese u dom na odjeći, koži i kosi. Jednostavne navike poput presvlačenja odjeće odmah po ulasku u kuću i tuširanja prije spavanja mogu spriječiti širenje alergena po životnom prostoru i posteljini. Nošenje sunčanih naočala i šešira sa širokim obodom također pomaže smanjiti kontakt peludi s očima i licem.
Pomoć iz prirode i kuhinje
Brojne namirnice i prirodni pripravci posjeduju protuupalna i antihistaminska svojstva koja mogu ublažiti simptome alergija. Đumbir je poznat po svom protuupalnom djelovanju, a studije na životinjama pokazale su da može suzbiti proizvodnju tvari koje aktiviraju alergijske reakcije. Slično djeluje i kurkuma, čiji aktivni sastojak kurkumin inhibira oslobađanje histamina. Za bolju apsorpciju kurkumina preporučuje se konzumirati ga s crnim paprom.
Hrana bogata vitaminom C, poput paprike, brokule, kelja i agruma, djeluje kao prirodni antihistaminik i pomaže u razgradnji već oslobođenog histamina. Kvercetin, prirodni biljni spoj koji se nalazi u luku, jabukama, bobičastom voću i grožđu, stabilizira mastocite, stanice odgovorne za otpuštanje histamina. Konzumacija masne ribe poput lososa, bogate omega-3 masnim kiselinama, također može pomoći u borbi protiv upala. Čak i ljuta hrana može donijeti olakšanje; kapsaicin iz kajenskog papra i ljutih papričica djeluje kao prirodni dekongestiv i pomaže u čišćenju začepljenih nosnih prolaza.
Kada je potrebna pomoć iz ljekarne
Kada promjene životnog stila i prirodni lijekovi nisu dovoljni, u ljekarnama je dostupan niz lijekova bez recepta. Među najučinkovitijima su sprejevi za nos , koji se dijele u tri glavne kategorije. Steroidni sprejevi za nos (poput onih s flutikazonom ili triamcinolonom) smatraju se prvim izborom za liječenje ustrajnih simptoma. Oni smiruju upalni odgovor imunosnog sustava, smanjuju oticanje sluznice i pomažu kod začepljenosti, curenja nosa te svrbeža očiju. Njihov puni učinak postiže se nakon nekoliko dana ili tjedana redovite upotrebe.
Antihistaminski sprejevi djeluju brže od steroidnih i odličan su izbor za blaže ili povremene simptome. Dekongestivni sprejevi, poput onih s oksimetazolinom, pružaju brzo olakšanje kod jake začepljenosti nosa, ali se ne smiju koristiti duže od tri dana zaredom jer mogu uzrokovati povratnu kongestiju, odnosno pogoršanje simptoma nakon prestanka korištenja. Uz sprejeve, oralni antihistaminici su također čest izbor za ublažavanje općih simptoma alergije.
Imunoterapija kao dugoročno rješenje
Za osobe čiji su simptomi alergije teški, slabo kontrolirani lijekovima ili za one koji žele smanjiti ovisnost o svakodnevnoj terapiji, rješenje može biti alergenska imunoterapija. Ovaj postupak, poznat i kao 'alergijske injekcije', temelji se na postupnom izlaganju organizma malim, ali rastućim dozama alergena. Cilj je 'naučiti' imunosni sustav da postane tolerantniji i manje reaktivan na određeni alergen.
Tretman je dugoročan i obično traje od tri do pet godina, a podijeljen je u dvije faze. U prvoj, fazi nakupljanja, pacijent prima injekcije jednom tjedno tijekom otprilike šest mjeseci, dok se doza postupno povećava. Nakon toga slijedi faza održavanja, s injekcijama otprilike jednom mjesečno. Iako zahtijeva značajan angažman, imunoterapija može dovesti do značajnog smanjenja ili potpunog nestanka simptoma kod 80 do 90 posto pacijenata. Osim injekcija, za neke alergene (poput peludi trava ili grinja) dostupna je i sublingvalna imunoterapija u obliku tableta koje se uzimaju kod kuće.