Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je infografiku 'Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj' s osvrtom na rezultate istraživanja nekih pokazatelja mentalnog zdravlja učenika u dobi od 16 godina u razdoblju od 1999. do 2019.
POGLEDAJTE VIDEO: Prepoznajte simptome tihog infarkta
Cilj infografike je potaknuti raspravu o zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, o važnosti razvoja usluga koje su primjerene mladima i njihovim potrebama, o odgovornosti odraslih za mentalno zdravlje mladih, o važnosti pristupanja i pružanja podrške mladima te pravovremenog traženja stručne pomoći.
Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada, ove godine dolazi u vrijeme posebnih izazova u kojima se nalazimo zbog pandemije COVID-19. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u ovogodišnjoj kampanji ističe važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih.
Posebnu pažnju mentalnom zdravlju bi trebali posvetiti upravo sada i to zbog pandemije koja je uvelike utjecala na mentalno zdravlje svih ljudi, a posebno onih mladih.
Naime u toj novoj studiji, objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu Computers in Human Behavior, ispitano je 320 osoba koje žive u Wuhanu o tome kako su dolazili do informacija o zdravlju i dijelili ih s prijateljima, članovima obitelji i kolegama putem WeChata, kineske najpopularnije aplikacije za dopisivanje. Ovo istraživanje je provedeno na Sveučilištu u Pennsylvaniji i sveučilištu Jinan u Guangzhouu u Kini.
Također je korištena ljestvica stresa za mjerenje anksioznosti i depresije na način da se tražilo od ispitanika da ocijene izjave poput 'osjećao sam da je život besmislen' i 'imao sam uznemirujuće snove o epidemiji koronavirusa'. Bu Zhong, profesor novinarstva sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i koautor studije, rekao je da je tim počeo istraživati učinke društvenih medija na mentalno zdravlje ljudi nakon što je Wuhan stavljen pod karantenu kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
Ranije istraživanje pokazalo je da se više ljudi oslanja na društvene mreže u pronalaženju i dijeljenju informacija za vrijeme kriza. Tako je u razdoblju od kraja ožujka do početka svibnja 46 do 51 posto Amerikanaca reklo da češće koristi društvene mreže nego prije pandemije, pokazalo je ispitivanje koje je proveo Harris Poll.
Novo istraživanje je pokazalo da se više od 50 posto ispitanih, od kojih nitko nije patio od trauma ili depresije prije pandemije, suočilo s određenom razinom depresije. Gotovo 20 posto ispitanih reklo je da se suočilo s umjerenom do teškom depresijom, a nešto više od 20 posto iskusilo je umjerenu do tešku sekundarnu traumu, do koje može doći kada ljudi čuju o traumatičnim iskustvima drugih.
Na temelju modela znanstvenika, pretjerano korištenje društvenih mreža bilo je povezano s težom depresijom i sekundarnom traumom. Istovremeno, Zhong je rekao da je važno shvatiti kako sve vrste društvenih mreža, uključujući platforme poput Facebooka i Twittera, mogu pomoći ljudima tijekom zdravstvene krize.
- Ne želimo da ljudi misle da su društvene mreže loše. Samo želimo da znaju da postoji ravnoteža. Kada pređete granicu, poput provjeravanja svakih pet ili 10 minuta, to vam može donijeti samo još više stresa - objasnio je. Znanstvenici su rekli kako je moguće da su ljudi koji su konzumirali više informacija o zdravstvu na WeChatu pridavali pretjeranu važnost tom sadržaju, doživljavajući više depresije i sekundarne traume od onih koji su ga manje koristili. Stoga su preporučili pauze od društvenih mreža tijekom stresne zdravstvene krize poput ove pandemije koronavirusa.
- Ne bismo trebali kriviti društvene mreže. Samo bismo trebali obratiti pozornost na to kako ih koristimo - zaključio je Zhong.