Salatu možete uzgojiti iz sadnica, ali i sjemena. Zelena salata voli hladno vrijeme i najbolje se uzgaja u proljeće i jesen. Za potrebe jedne obitelji ne treba odjednom sijati cijelu vrećicu sjemenki, nego je možete koristiti u dva navrata. Posijte po pola vrećice u razmaku od desetak dana. Tako ćete produljiti berbu. Najpovoljniji uvjeti za formiranje glavica su sunčani dani, prohladne noći i dosta vlage u tlu. Sjeme počinje klijati na temperaturama od 4, ali idealna temperatura klijanja i rasta je između 16 i 18 stupnjeva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Za uzgoj mrkve treba se dobro pripremiti. U vrtovima koji se ne prekopavaju potrebno je svakako prozračiti tlo vilama i umjereno ga pognojiti. Sjetva mrkve započinje u proljetnim i ljetnim mjesecima, a sije se plitko u redove. Najčešće se sije na stalnome mjestu. Za uzgoj mrkve na balkonu potrebna je dublja žardinijera. Birajte kratke, okruglaste sorte jer one s dugim korijenjem neće imati dovoljno mjesta.
Tikvica voli toplo i sunčano mjesto. Ipak, potrebni su joj stalna vlaga i dovoljna količina vode koji će poticati rast ploda i cijele biljke. Posadite li ih na tlu bogatom humusom (ili pognojenim gnojem životinjskog podrijetla), tikvice će rasti vrlo obilato tijekom cijeloga ljeta i dijela jeseni. Tikvice se sade kad i rajčice, a sadnice vrlo lako možete i sami uzgojiti iz sjemena. Zauzima mnogo prostora pa je posadite dalje od ostalog povrća.
Luk se sadi na mjestu gdje će mu biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost, i to u proljeće, kad temperatura bude iznad 0 stupnjeva. Luk se sadi iz lučica koje se utiskuju u zemlju, šiljatim krajem prema gore. Važno ih je zaštititi od hladnoće i mokrog tla jer je luk vrlo osjetljiv na višak vlage. Preporučeni razmak između sadnica je od 10 do 12 centimetara, a razmak između redova ne bi trebao biti manji od 30 do 45 centimetara. Želite li brati mladi luk, lučice možete saditi prilično gusto, gotovo jednu do druge, pa ih vaditi prema potrebi. Luk se na gredici odlično slaže s mrkvom i zelenom salatom.
Grašak nije teško uzgajati jer je vrlo otporan na gotovo sve uvjete, jedino je važno da dobiva dovoljno vode ili kiše. Kao i većina povrća, grašak se ne smije sijati u hladna tla. Grašak se preporučuje saditi u proljeće, što ranije. Sije se u redove. Prilikom sadnje dubina tla treba biti otprilike tri centimetra, a udaljenost među biljkama neka bude pet centimetara.
Tlo za rajčicu treba biti dobro pognojeno i bogato kalcijem kako ne bi došlo do vršne truleži plodova koja se javlja zbog manjka ovoga minerala. Dobro razvijene sadnice rajčice posadite u vrt nakon što prođe opasnost od posljednjih mrazova (u kontinentalnim krajevima to je krajem travnja). Sadnicu posadite uz potporanj (kolac) i tijekom rasta je nekoliko puta privežite. Rajčice vole svjetlost, odnosno potrebno im je od 8 do 10 sati svjetlosti dnevno.
Dragoljub tjera lisne uši, gusjenice i miševe
Dragoljub je još jedan od vrtnih cvjetova koji se sade u proljeće. Ne podnosi mraz pa ga u ožujku možete sijati u zatvorenom, dok se u vrtu sije u svibnju. Ova biljka puzavica naraste do dva metra. Voli sunce i potrebno ga je zalijevati, a daje cvjetove u nijansama od svjetložute, preko narančaste, pa sve do crvene.
Odbija lisne uši te gusjenice, puževe, mrave i miševe pa je koristan u povrtnjaku. Prihranjivanje mu nije potrebno jer previše plodno tlo rezultira lošom cvatnjom. U vrtu ga je najbolje saditi uz kupusnjače i rajčice. Dobro je naglasiti da je jestiv pa su njegovi cvjetovi i mladi listovi idealni za salate.
No osim što može poslužiti kao mamac i tako odvratiti štetnike od napada na povrće, neke kukce može i odbiti mirisom pa se preporučuje da bude posebno uz tikvice i krastavce.