Svakakvih iskustava imamo sa stranim turistima. Od pozitivnih, kad strpljivo čekaju na svoj red, pa do vrlo negativnih, kad zbog problema koje rade moramo zvati policiju, ili kad daju lažne i pogrešne adrese, pa bolnica kasnije ne može naplatiti obavljenu uslugu, kaže nam sestra Tanja Šterpin, koja već 13 godina radi na hitnom prijamu Opće bolnice Pula.
Strani turisti u pulsku bolnicu najčešće dolaze zbog prijeloma, otvorenih rana te zbog raznih stanja izazvanih alkoholom ili drogama. Baš zbog ove posljednje kategorije pacijenata osoblje bolnice često mora zvati policiju.
POGLEDAJTE VIDEO (alkohol izaziva više od 200 različitih bolesti):
- Imamo dva festivala koji se ovdje održavaju i dok oni traju uvijek nam je hitna puna mladih koji su previše pili alkohol i uzimali droge. Često rade nered, budu izvan kontrole i bude stvarno svega. Neki se pacijenti smire samo na spomen zvanja policije, a zbog nekih policajci moraju dolaziti i pomoći nam da ih obuzdamo – priča sestra Šterpin dodajući kako je, prema njezinu iskustvu, najviše pacijenata na hitnoj iz Njemačke, a posljednjih godina povećao se i broj Rusa.
Jedno vrijeme na hitnoj je bio zaposlen i zaštitar, a sestra Šterpin smatra da bi tu praksu ponovno trebalo uvesti, ne samo zbog stranaca, nego i zbog naših pacijenata s kojima osoblje ima znatno više ekscesnih situacija te na dnevnoj bazi doživljavaju prijetnje, uvrede i svađe. Najmanje problema, kaže, ima s onim strancima koji plaćaju uslugu u cijelosti. Komplikacije nastaju sa stranim državljanima koji dolaze s europskom zdravstvenom karticom, jer ponesu samo nju, bez ikakvih drugih dokumenata. Događa se da nemaju pojma na kojoj adresi su smješteni u Hrvatskoj te daju lažne adrese u svojoj matičnoj zemlji. Računi koje bolnica tamo šalje se vraćaju i ne mogu se naplatiti, što za zdravstvenu ustanovu znači gubitke. Isto tako, stranci neki put nakon pregleda naprosto nestanu i pobjegnu iz bolnice te se takvima više ne može ući u trag.
Dodatnu komplikaciju bolnici predstavlja i način funkcioniranja turističkih ambulanti gdje se ne priznaje europska kartica, nego se usluga plaća u cijelosti.
- Stranci su vrlo brzo shvatili da se tamo sve plaća, pa kako bi to izbjegli, dolaze kod nas zbog posve banalnih stanja, poput uboda na ježa ili grlobolje. Smatram da bi turističke ambulante trebale uvesti drugačiji način rada i prihvaćati europske kartice jer bi se tako smanjio pritisak na bolnicu - tumači ona.
Vrlo slična situacija je i u splitskom KBC-u kroz koji prođu tisuće stranih državljana. Njih 80 posto, otkrivaju nam, vrlo je pristojno. No onih 20 posto...
U bolnici ima oko 3800 zaposlenih i svi oni trebaju znati kako se postupa sa strancima. Naravno, uvijek je netko nešto propustio pročitati ili nije shvatio uputu pa se dogodi da stranci pobjegnu i ne plate račun, zbog čega medicinsko osoblje zna i plakati od očaja.
Primjerice, medicinska sestra ode obaviti nešto jer posla uvijek ima, a posebno ljeti. Računa da će doći naplatiti račun za dvije minute, a pacijent u te dvije minute šmugne. Kako bismo takve situacije sveli na minimum, imamo i POS-ove aparate, sve situacije oko plaćanja se nastoje riješiti odmah, bez odgode, kako stoji i u protokolu, no znate da u praksi nikad nije sve idealno - počinje priču naša sugovornica iz bolnice koja se tijekom rada nagledala svega. Kaže da je najgore tijekom trajanja Ultra festivala, kad pacijenti dolaze gotovo goli te najčešće nemaju nikakve dokumente, ni osobnu iskaznicu, a kamoli zdravstvene dokumente. No nisu partijaneri najgori.
- Naši liječnici mahom govore engleski, a za potrebe bolnice dogovorena je i suradnja sa student servisom oko pružanja usluga prijevoda. Ipak, neki pacijenti kad vide račun obično blijedo gledaju i ne razumiju više ni jedan jezik. Naprosto se prave da ne razumiju i vi ne možete ništa. Neki ljudi naprosto nemaju za platiti. Neki ne žele platiti. Neki se čude kako su naše usluge jeftine. A neki su za naše jeftine usluge čuli i prije nego što su došli na ljetovanje pa pokušavaju ‘podvaliti’ svoju staru ozljedu želeći je sanirati u Hrvatskoj jer je u njihovoj zemlji takav zahvat skup. I toga je bilo - smije se naša sugovornica, no dodaje da im takve priče ne mogu podvaliti.
U splitskoj bolnici naprosto se radi prvi pregled ili zahvat, onaj hitni, nakon čega se pacijenti odmah prosljeđuju u njihovu zemlju na daljnje liječenje. Inače, koliko koja usluga stoji zapravo ovisi iz koje je pacijent zemlje, koje osiguranje ima i kako je Hrvatska uredila odnose s tom zemljom oko cijene, odnosno naplaćivanja usluga liječenja. No participacija nikad nije manja od 25 niti veća od 2000 kuna. Ako pacijent ne plati, šalje mu se račun na adresu, situacije se pokušavaju riješiti i preko ambasade, no nekad se iscrpe pravni alati i ostaje samo ići na sud. No do suda se ipak jako rijetko ide.
- Nikad ne dođemo do suda, jer ako je pacijent pobjegao, nemate potrebne podatke, a nekad sam sudski postupak može trajati dulje i biti skuplji od usluge koju je bolnica pružila - doznajemo u bolnici.
Među strancima koji traže pomoć, otkrivaju nam u bolnici, najviše je Nijemaca, Amerikanaca, Šveđana i državljana Bosne i Hercegovine. No da nemaju ni jedan problem s pacijentima, odnosno turistima, mogu reći samo na jednom odjelu - Jedinici intenzivnog liječenja.
- Pacijenti koji nama dolaze životno su ugroženi i to bitno mijenja situaciju. Mi kao liječnici na našoj klinici spašavamo život i to je prioritet te su toga svjesni pa nemamo nikakvih problema. Čak ni jezična barijera ne bude problem jer se uvijek nađe prevoditelj - kaže nam prof. dr. Nenad Karanović, predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Split.
Često dolaze zbog upale uha
Turisti su, prema podacima HZZO-a, liječniku najčešće odlazili zbog akutne upale tonzila, vanjskog uha ili mokraćnog mjehura, dermatitisa te povišene tjelesne temperature.
Pomoć traže kad im 'skoči tlak'
Što se pacijenata s kroničnim bolestima tiče, pomoć u našim bolnicama najčešće traže strani turisti koji imaju dijagnoze dijabetesa i probleme s visokim krvnim tlakom.