Ne postoji formalna definicija koja kvalificira kozmetiku kao 'čistu' - to je popularan naziv, baš kao i ekološko, prirodno, netoksično i slično. To znači da 'clean' može biti koji god brend, linija ili proizvod. Obično je riječ o proizvodima koji ne sadrže parabene, ftalate i druge štetne sastojke, ali sadrže one prirodne, biljne.
- 'Clean beauty' vidim kao marketinški trik kojim se potrošači plaše konvencionalnih proizvoda i troše više novca na proizvode koji koštaju više, a zapravo ne rade bolje te uopće nisu sigurniji za kožu - ističe kozmetički kemičar Perry Romanowski, koji vodi internetsku obrazovnu stranicu pod nazivom Chemists Corner, za npr.org.
POGLEDAJTE VIDEO: Razlika između dnevne i noćne kreme
Aluzija 'clean' kozmetike je u tome što daje dojam da smo napravili nešto bolje za vlastitu kožu, ali i okoliš.
- Dojam je često kriv, jer primjerice sastojci poput sirovog shea maslaca ili nerafiniranih ulja mogu oštetiti kožu više od sintetičkih kemikalija - tumači Victoria Fu, kemičarka i suosnivačica tvrtke za njegu kože Chemist Confessions.
Na tržištu je vrlo malo nesigurnih sastojaka za koje se ne može sa sigurnošću reći da su bolji, mada na njima piše 'clean'.
Iako FDA, američka Agencija za hranu i lijekove, nije nadležna za provjeravanje i odobravanje te kozmetike, ona zahtijeva od proizvođača da proizvodi budu sigurni za primjenu te da su svi sastojci jasno naznačeni.
Svijet kozmetike veliki je biznis, ekologija je u modi, stoga nije čudo da 'clean' brendovi i linije niču svakodnevno. No, činjenica je da je nemoguće provjeriti jesu li ti proizvodi uistinu - 'čisti'.