Ove godine ljetno računanje vremena počinje nešto ranije nego prošle, što kod mnogih izaziva zbunjenost. No razlog nije promjena pravila, već puka kalendarska igra.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kada točno pomičemo sat i zašto je datum drugačiji?
Pripremite se za kraću noć sa subote, 28. ožujka, na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine. Točno u 2 sata ujutro, kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed, na 3 sata. To znači da će jutra privremeno biti tamnija, ali će zato dan trajati duže u poslijepodnevnim satima, što mnogi s veseljem iščekuju s dolaskom toplijeg vremena.
Mnogi su primijetili da je prošle, 2025. godine, sat pomaknut 30. ožujka. Razlog za ovu naizglednu nedosljednost leži u jednostavnom pravilu koje je na snazi u cijeloj Europskoj uniji. Prema važećoj direktivi, prelazak na ljetno računanje vremena uvijek se događa posljednje nedjelje u ožujku. Budući da datumi u kalendaru svake godine padaju na različite dane u tjednu, tako se i datum posljednje nedjelje u ožujku mijenja. Ove godine to je 29. ožujka, dan ranije nego lani.
Vječna rasprava: zašto još uvijek nismo ukinuli pomicanje sata?
Svakog proljeća i jeseni ponovno se otvara pitanje smisla ovog običaja. Prvotno uveden tijekom Prvog svjetskog rata, a masovno prihvaćen tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća, cilj pomicanja sata bio je ušteda energije boljim iskorištavanjem dnevnog svjetla. Smatralo se da duže večeri smanjuju potrebu za umjetnom rasvjetom. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su te uštede, ako uopće postoje, minimalne, jer se u prijelaznim mjesecima energija troši na jutarnje grijanje.
Europski parlament je još 2019. godine izglasao prijedlog o ukidanju sezonskog pomicanja sata, a u anketi provedenoj godinu ranije velika većina građana EU podržala je tu ideju. Ipak, cijeli je proces zastao. Države članice do danas se nisu uspjele dogovoriti oko ključnog pitanja: hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko (standardno) vrijeme. Problem dodatno komplicira potreba za koordinacijom kako bi se izbjegao kaos u prometu i na jedinstvenom tržištu. Zbog globalnih kriza poput pandemije i rata u Ukrajini, ovo je pitanje gurnuto u drugi plan. Prema trenutnoj uredbi, Hrvatska će nastaviti s ovom praksom najmanje do kraja 2026. godine, a ostaje za vidjeti hoće li nove inicijative unutar Vijeća EU konačno donijeti promjenu.
Kako preživjeti 'mini jet lag'?
Gubitak samo jednog sata sna može poremetiti naš unutarnji biološki sat i izazvati umor, glavobolju i probleme s koncentracijom koji mogu potrajati i nekoliko dana. Statistike čak pokazuju blagi porast prometnih nesreća u ponedjeljak nakon promjene, upravo zbog umora vozača. Srećom, postoji nekoliko savjeta stručnjaka kako ublažiti ovaj šok za organizam.
Krenite s prilagodbom nekoliko dana ranije. Pokušajte ići na spavanje petnaestak do trideset minuta ranije nego inače, počevši od petka. Tako će prijelaz biti postepeniji. U nedjelju ujutro, čim se probudite, izložite se prirodnom dnevnom svjetlu. Sunčeva svjetlost ključan je signal za naš mozak koji pomaže u resetiranju cirkadijalnog ritma.
Tih dana izbjegavajte teške obroke i kofein u večernjim satima. Također, preskočite poslijepodnevno drijemanje, jer ćete tako navečer biti umorniji i lakše zaspati u novo, ranije vrijeme. Lagana fizička aktivnost tijekom dana, po mogućnosti na otvorenom, također može pomoći tijelu da se brže prilagodi novom ritmu.