Dopamin je neurotransmiter koji kontrolira reakciju mozga na nagradu i užitak te je odgovoran za motivaciju i usredotočenost.
Serotonin pak regulira rad naših stanica koje su odgovorne za raspoloženje, pamćenje, socijalno ponašanje te radnu sposobnost i koncentraciju.
- Zajedno ih zovemo ‘hormonima sreće’ jer utječu na naše pozitivne emocije, zadovoljstvo i osjećaj sreće, no treba ih razlikovati od kemijskih hormona (tvari koje luče žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem). Neurotransmiteri su supstance koje imaju mnogo funkcija u centralnom i perifernom živčanom sustavu, a i u složenim su interakcijama.
Serotonim, noradrenalin, dopamin, acetilkolin i endorfini samo su neke od tih supstanci - objašnjava psihijatrica Jasna Radišić.
Nedostatak ovih neurotransmitera, nastavlja, izaziva tjeskobu, depresiju, osjećaj straha, osamljenosti, a uz to pojačano smo i osjetljivi na bol.
- Osnova su i lijekova za liječenje ovakvih poremećaja. Antidepresivi blokiraju ponovno vraćanje pojedinog neurotransmitera u presinaptički neuron pa se njegova koncentracija u neuronskoj pukotini povećava, a time i djelovanje na postsinaptički neuron i prijenos informacija, što značajno smanjuje osjećaj depresije i popravlja raspoloženje - naglašava Radišić. No istovjetnu funkciju antidepresivima imaju i neka naša ponašanja, odnosno aktivnosti poput bavljenja sportom, slušanja glazbe, smijeha, ili konzumiranja određene hrane.
Uz normalne razine dopamina možemo biti uzbuđeni, privlačni, strastveni, veseli, energični, pa čak i euforični. Dopamin se često naziva i “hormonom ljubavi” jer se smatra kako zbog njega postajemo ovisni o osobi koju volimo. Pozitivno svojstvo mu je i da smanjuje razinu inzulina te ima antikancerogeno svojstvo. Bez dopamina u organizmu ne bismo imali dovoljno motivacije za ispunjavanje kratkotrajnih i dugotrajnih ciljeva. Motivacija koju su naši preci imali za traženje hrane i novih načina preživljavanja dolazi radi tog hormona.
Istraživanja su pokazala kako manjak dopamina na laboratorijskim miševima uzrokuje njihovu bezvoljnost do te razine da su radije umrli od gladi nego tražili hranu koja im je bila relativno dostupna.
Simptomi nedostatka dopamina, poput apatije i depresije, mogu imati uzrok u drugoj i težoj bolesti, pa je nužno primijetiti neke promjene u organizmu.
- Dopaminska aktivnost je važna u sustavu nagrade pa od tuda veza s ovisničkim ponašanjem jer tvari i ponašanja koja nam stvaraju ugodu i osjećaj nagrade stimuliraju porast koncentracije, dominantne u pojedinim regijama mozga, te time podržavaju opetovano ponašanje i čine podlogu za ovisnosti - o seksu, internetu i raznim drugim tvarima - kaže Radišić.
Noradrenalin je, kao i dopamin, neurotransmiter koji nastaje iz tirozina, a tirozin nastaje iz aminokiseline fenilalanina iz hrane. Uloga noradrenalina je u mozgu važna za osjećaj budnosti, razinu energije za svakodnevno funkcioniranje, održavanje koncentracije, pažnje, a s dopaminom sudjeluje u sustavu nagrade. Serotonin pak poboljšava raspoloženje, a njegov nedostatak najčešći je uzročnik depresije i oslabljenog imuniteta. Prema istraživanjima Mayo klinike, kad se promijeni ravnoteža neurotransmitera, posebice serotonina, izravno se mijenja i naše raspoloženje.
- Ljudi koji su skloniji pesimističnom pogledu na svijet imaju niske razine serotonina. Odbojnost i neprijateljstvo su povezani i s nedostatkom prijateljstava i druženja, a sve to vodi do izoliranosti i depresije - objašnjava dr. Jasna Radišić.
ORGAZAM
U tijeku orgazma također se luči dopamamin ali i adrenalin, a kod žena i oksitocin, hormon hipofize, te je taj koktel odgovoran za osjećaj užitka koji daje orgazam.
RASPOLOŽENJE
Između količine serotonina i raspoloženja je ‘dvosmjerna’ cesta - povećava li se nivo serotonina, stvara se dobro raspoloženje, a ako se pojavi dobro raspoloženje, počinje se proizvoditi serotonin, kaže dr. Radišić.
Izlaganje suncu i triptofan potiču lučenje neurotransmitera serotonina
Studije američkog Instituta za zdravlje pokazuju pozitivan učinak djelovanja sunca na razinu serotonina, prvenstveno kroz porast koncentracije melatonina (koji se stvara pod utjecajem svjetla). Pomaže i aminokiselina triptofan, iz koje organizam proizvodi serotonin. Ima ga u tvrdom siru, puretini, jajima, mliječnim proizvodima i gljivama, grahu, prosu i heljdi.
Organizirajte se, nagradite i osjećajte bolje
Kako biste povećali razinu dopamina pišite liste, organizirajte se i križajte ispunjene zadatke, poput čišćenja kuće i slično. Križanjem ispunjenih obaveza stvorit ćete dobar osjećaj u mozgu i potaknuti lučenje dopamina. Ipak, i kod nagrađivnja treba imati mjeru - ne radite to previše često.
Vježba, proteini i omega-3 za višu razinu dopamina
Uz svakodnevnu vježbu, lučenju dopamina pomoći će i visokoproteinska hrana u kombinaciji s aminokiselinama - piletina, jaja, riba, soja i grahorice. Omega-3 masne kiseline - nalaze se u morskoj hrani kao što su skuša, losos, tuna, sardine i haringa - utjecat će na lučenje neurotransmitera. Tu je i hrana bogata tirozinom, neesencijalnom aminokiselinom koja se stvara iz fenila (banane, bademi, orasi i avokado), te hrana bogata fenilalaninom (kiselina pronađena u krvnoj plazmi i mozgu) - sjemenke, pšenične klice, meso i mliječni proizvodi.
Normalna razina dopamina pomaže u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, osjećaja sreće, boljem i kvalitetnijem snu, lakšem učenju i pamćenju te boljem i lakšem fokusiranju.
Serotonin je važan u socijalnom ponašanju, a također igra značajnu ulogu u poremećajima poput depresije. Za serotonin možemo reći da je prirodni antidepresiv.
Pročitajte još i ovo: Zašto pull-out metoda ne funkcionira.