Turistička povijest ovog jadranskog bisera seže u davnu 1844. godinu, kad je bogati trgovac Iginio Scarpa “preuzeo” Vilu Angiolinu - prvi ljetnikovac na opatijskoj rivijeri, omiljeno mjesto okupljanja europske aristokracije, kulturnih i političkih elita, koje je “nesvjesno” potaknulo razvoj Opatije kao zdravstvenog i klimatskog odredišta.
POGLEDAJTE VIDEO: Turisti iz Austrije
Prva kuća na mjestu ove vile građena je 1836/37. godine. Bila je u vlasništvu pomorca Matije Justija Katičića. On je kuću prodao Scarpi za tadašnjih 700 forinti. Obitelj Scarpa bila je bogata i imućna, ali i izrazito velikodušna i gostoljubljiva. Otac i sin Scarpa su 1844. dogradili i podignuli u današnjem obliku te nazvali po prerano preminuloj supruzi, odnosno majci. U to vrijeme, Opatija je bila veliko naselje od 12 kuća. Vila Angiolina se isticala svojom ljepotom i prekrasnim vrtom. Postala je mjesto za riječku elitu. Među uvaženim gostima bili su i hrvatski ban Josip Jelačić te supruga Sofija, ugošćeni 1854.
Dvadesetak godina kasnije, prekrasna vila i istoimeni park 1875. postaju vlasništvo grofa Victora Chorinskog. Za razliku od obitelji Scarpa, grof Chorinsky nije branio znatiželjnicima da uživaju u parkovnom zelenilu i kamelijama, koje s vremenom poprimaju obilježje javnog parka. Dapače, prodaja posjeda društvu Južne željeznice (1882.) uvjetovana je garancijom cjelovitosti parka, čime je zadužio Opatijce osiguravši im botanički biser budućeg turizma. Naime, tih davnih dana, u toj okućnici punoj raznog egzotičnog bilja i stabala, koje su pomorci donosili iz cijelog svijeta, posađene su i prve kamelije. Stigle su iz njemačkog grada Pilnizza.
- Camellia japonica, odnosno japanska kamelija, u Europu je došla iz Japana i Kine još u 18. stoljeću. Sorte su se međusobno križale, pa ih danas u svjetskim razmjerima ima i do nekoliko tisuća vrsta i podvrsta. Crvene su, ružičaste i ponekad bijele, a posebno zanimljive su i ‘šatirane’. Tijekom 19. stoljeća bilo je moderno da muškarci na reveru kaputa nose cvijet kamelije. U vrijeme legendarne dizajnerice Choco Chanel nosile su ih i žene, u kosi ili na odjeći u obliku broša - kaže Jan Bernd Urban, osnivač Udruge ljubitelja kamelija i vrsni poznavatelj opatijske povijesti, procjenjujući da u je Opatiji i širem području posađeno oko 400 sadnica.
Sorte su se križale
O ovom simbolu Opatije davnih dana brinuli su se cijeli timovi vrtlara. Među njima vrlo značajnu poziciju zauzimala je slovenska obitelj Nakrst. Posljednji potomak Edo svoja teoretska i praktična znanja o kamelijama stavio je na sedam stranica papira natipkanog pisaćim strojem, naslovljenih kao "Uputstva u uzgoju kamelije", koje i danas predstavljaju vrijedno svjedočanstvo o povezanosti Opatijaca s kamelijama.
Cvijet nad cvjetovima u 19. stoljeću bio je u modi koja se prati i danas, gotovo dva stoljeća kasnije. No nježna kamelija, koja cvate čak i kad temperature "grizu", nije se smatrala opatijskim simbolom sve do 1974. godine, kad počinje sve više krasiti turističke brošure i kataloge.
Kažu za Opatiju, "Stara Dama", no moglo bi se reći "Stara Dama s kamelijama", jer se dvije dame kroz sve ove godine savršeno uklapaju u priču o segmentu nastanka Opatijskog turizma.
Opatijska dama s kamelijama
Jednu od najbitnijih uloga u opatijskom turizmu odigrala je Elida Jonke-Braut Debeuc (1926. - 2008.), dugogodišnja djelatnica u nekadašnjem Turističkom savezu općine Opatija.
Naime, kamelija, pored koje je često prolazila jer joj je radno mjesto bilo u Vili Angiolina, više ju je impresionirala zbog vječne gomile turista koji su se pred njom zadržavali, nego zbog lijepih cvjetova.
Uočivši domišIjatu propagandnu akciju Portoroža, kojom se on počeo javljati na turističkom tržištu kao "Grad ruža", došla je na ideju da Opatija posegne za kamelijom kao svojim turističkim simbolom. Put od zamisli do realizacije bio je mukotrpan, i tek pod blagoslovom nadležne komisije za propagandu i odobrenje svemoćnog "Komiteta" ta je ideja bila službeno prihvaćena.
- U svojoj 'bolesnoj ambicioznosti' Elida je uspjela ugurati kameliju gotovo u svaki turistički opatijski kutak. Prospekti Opatije nosili su sliku kamelije, Karneval je dobio zaštitni znak u obliku kamelije, Festival zabavne glazbe, turističko ugostiteljski div Kvarner Express, turistički gliser nosio je ime kamelije, šahovski turniri, kamelija je bilo ime najvećeg priznanja turističkim djelatnicima... - opisuje, među ostalim, Urban u svojoj literaturi "Opatijske kamelije".
Po odlasku u mirovinu, pomalo zaboravljena od svih, a osobito od onih u čije živote je unijela toliko nemira svojim "bolesnim ambicijama" - "Dama s kamelijama" bio je nadimak koji je Elida dobila za svoja uporna nastojanja da se ovaj cvijet ugura u sve pore turističkog života Opatije.
Beskrajna šetališta
Danas Opatija i dalje očarava posjetitelje svojom elegancijom, bogatom kulturnom baštinom, prekrasnim plažama, termalnim izvorima, beskrajnim šetalištima, bistrim morem i čistim zrakom za ljude svih profila.Osim u modi, u hortikulturi te u literaturi i glazbi, kamelije imaju i svoju ulogu u kozmetici, od njih se pripremaju i čajevi, baš kao i slastice, torte, kolači i čokolatini, a Opatija ima i posebno pecivo u obliku kamelije.
Tijekom 2024. planiran je niz manifestacija i projekata kojima će se obilježiti obljetnica, uz završnu svečanost "Dani hrvatskog turizma (DHT) 2024" najznačajnijeg turističkog događaja, prvenstveno namijenjenog ljudima koji institucionalno vode turizam i oblikuju jednu od najznačajnijih hrvatskih gospodarskih grana.
Između ostalog, veliki turistički jubilej dočekat će se uz "novo lice" Ville Angioline, čija je kompleksna i temeljita adaptacija financirana iz europskog projekta Urbane aglomeracije Rijeka. Vila ima tri etaže i 1000 kvadrata.
"Povežimo se baštinom"
Dosadašnjom obnovom spriječena je degradacija i propadanje ovog zaštićenog kulturnog dobra na tri etaže i površini od 1000 četvornih metara. Uređeno je pročelje i vraćen povijesni izgled zgrade, osuvremenjen sustav grijanja i hlađenja, obnovljena stolarija, postavljen novi krov...
Donji dio služit će za mnoga društvena zbivanja i koncerte, a na katu će se urediti novi stalni postav Hrvatskog muzeja turizma, čije je otvorenje planiramo za ovu godinu.
Prema tome bi se ove godine uz 180. rođendan turizma mogla vezati i 50. obljetnica kamelije kao simbola rascvjetane Opatije i blagog podneblja pogodnog za liječenje mnogih bolesti.
Svakodnevne šetnje uz lungomare i mirisi eteričnoga bilja iz opatijskih perivoja odličan su spoj koji oporavlja organizam i stoga ne čudi što su ovdašnji stanovnici dugovječni.