Zagađenje zraka skratilo je životni vijek na globalnoj razini za tri godine, a ubija 8,8 milijuna ljudi godišnje, pokazalo je istraživanje. To bi značilo da danas više ljudi umire rano zbog udisanja toksičnog zraka, nego zbog nekih bolesti koje su donedavno smatrane najvećim ubojicama, uključujući malariju i HIV. Zagađenje je dobilo bitku čak i u odnosu na posljedice rata i pušenja, tvrde znanstvenici.
POGLEDAJTE VIDEO:
Oni pomalo strahuju da se suočavamo s 'pandemijom' zagađenja zraka,na što upućuju i studije o očekivanom životnom vijeku u pojedinim zemljama. Na primjer, očekivano trajanje života u istočnoj Aziji, uključujući zemlje kao što su Japan i Indija, skraćeno je za gotovo četiri godine, dok je europski prosjek kraći za 2,2 godine.
Otkriveno je da dugotrajno izlaganje zagađivačima zraka uništava brojne organe u tijelu, a posebno utječe na kardiovaskularni sustav, te krvne žile koje opskrbljuju mozak.
Međunarodni tim autora, predvođen profesorom Josom Lelieveldom s Kemijskog instituta Maxa Plancka, u Mainzu, ispitao je odnos između izloženosti onečišćenju zraka i skraćenja životnog vijeka ljudi. Računalni modeli pokazali su da se životni vijek u cijelom svijetu smanjio za 2,9 godina.
Usporedbe radi, pušenje duhana skraćuje životni vijek u prosjeku za 2,2 godine, a HIV za 0,7 godina. Bolesti poput malarije skraćuju život za 0,6 godina, a svi oblici nasilja - uključujući i smrt u ratovima - za 0,3 godine.
Koristeći se novim tehnikama procjene na temelju modela, autori su procijenili da je globalno zagađenje zraka u 2015. godini uzrokovalo dodatnih 8,8 milijuna prijevremenih smrti. Duhan godišnje ubije oko 7,2 milijuna ljudi, HIV, malarija i slične bolesti oko 600.000, a nasilje oko 530.000 ljudi, procjenjuje se.
Zagađenje zraka imalo je veći utjecaj na skraćivanje života starijih ljudi, odnosno procjenjuje se da se oko 75 posto smrtnih slučajeva koji su pripisani onečišćenju zraka događa kod ljudi starijih od 60 godina.
Profesor Lelieveld kaže kako zagađenje zraka nadmašuje učinak brojnih drugih faktora na duljinu života. Tako je premašilo malariju kao globalni uzrok prerane smrti za faktor 19, nasilje za faktor 16, HIV za faktor 9, a alkohol i zloupotrebu droga za 45, odnosno 60.
Koautor profesora Thomas Münzel kaže da rezultati pokazuju da postoji„ pandemija zagađenja zraka.
- U radu smo razlikovali onečišćenje zraka kojima je uzrok čovjek, kao i ona prirodna, poput pustinjske prašine i emisije plinova koje se ne mogu izbjeći. Pokazalo se da oko dvije trećine prijevremenih smrti možemo pripisati zagađenjima koja je uzrokovao čovjek, uglavnom zbog upotrebe fosilnih goriva. Pet i pol milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu moguće je izbjeći - kaže Münzel.
Istraživači su sugerirali da bi se, bez štetnih emisija koje stvaraju ljudi, globalni životni vijek povećao za gotovo dvije godine. Pritom su velike razlike među regijama, što ovisi o količini emisije zbog uporabe štetnih goriva.
Iako je Afrika teško pogođena onečišćenjem zraka, te je u prosjeku izgubila tri godine životnog vijeka, procjenjuje se da se samo 0,7 godina izgubljenog života moglo spriječiti. Pretpostavlja se da je to zbog zagađenja prašinom. Za usporedbu, Istočna Azija mogla bi spriječiti tri od četiri izgubljene godine, rješavanjem glavnog izvora zagađenja - emisije plinova za koju je odgovoran čovjek.
U Europi je prosječno 2,2 godine izgubljenog životnog vijeka, od čega bi se 1,7 godine mogle izbjeći. U Sjevernoj Americi u prosjeku je izgubljeno trajanje života 1,4 godine, od čega bi se 1,1 godina mogla spriječiti, također uglavnom postupnim ukidanjem fosilnih goriva.
Komentirajući nalaze istraživanja, dr. Samuel Cai, stariji epidemiolog sa Sveučilišta u Oxfordu, složio se s ocjenom da zagađenje za koje je odgovoran čovjek možemo usporediti s pandemijom.
Kako se pokazalo da kardiovaskularne bolesti najviše utječu na skraćenje životnog vijeka uslijed zagađenja zraka, smatra se da je zagađenje posredno odgovorno za 43 posto preranih smrti u svijetu. Profesor Lelieveld stoga ističe da se zagađenje zraka mora dodati faktorima rizika' za bolesti srca i krvnih žila, zajedno s pušenjem, dijabetesom i visokim krvnim tlakom te kolesterolom.
- Zagađenje zraka uzrokuje oštećenje krvnih žila kroz pojačani oksidativni stres, što dovodi do povećanja krvnog tlaka, dijabetesa, moždanog udara, srčanih udara i zatajenja srca - pojašnjava.
Jacob West, izvršni direktor inovacija u zdravstvu pri Britanskoj zakladi za srce (BHF) kaže kako se do 11.000 smrti godišnje u Velikoj Britaniji, uslijed srčanog ili moždanog udara, može povezati upravo sa zagađenim zrakom. Smatra kako postojeći zakoni ne donose poboljšanja koja su potrebna da se popravi kvaliteta zraka.
I profesor primijenjene statistike Otvorenog sveučilišta, Kevin McConway, kaže da su rezultati do kojih su došli istraživači statistički neupitni. Ipak, smatra da ne možemo biti sigurni da zagađenje zraka u okolišu ubija više ljudi nego pušenje duhana, jer je u tom brojevima previše neizvjesnosti.
- Usporedba između zagađenja zraka i duhana sigurno ne znači da je za čovjeka jednako loše kad izađe na ulicu u gradu s velikim zagađenjem zraka, kao i kad zapali cigaretu, upozorava, a prenosi Daily Mail.
Tko trpi najveću štetu?
Procjene pokazuju da je najveće skraćenje očekivanog trajanja života uslijed zagađenja zraka doživjela Istočna Azija (3,9 godina), slijede Južna Azija i Afrika, dok Australija bilježi najmanje skraćenje životnog vijeka, samo 0,7 godina. U toj su kategoriji Južna i Sjeverna Amerika.
Procjene za Hrvatsku pokazuju da godišnje imamo oko 7436 smrti koje se mogu povezati sa zagađenjem zraka, dok podaci za zemlje Europskog ekonomskog okruženja (EEA) kažu da je u pitanju oko 5220 smrti godišnje. Prema tom podatku ne spadamo u zemlje u kojima je stanje alarmantno, a najveći 'krivac' za zagađenje u Hrvatskoj je promet, tvrde stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: