Virus Zapadnog Nila ranije se nije mogao održati u našim krajevima, no klimatske promjene dovele su do migracija i na ovo područje te omogućile prilagodbu virusa, pa ga epidemiolozi u zadnje vrijeme češće izoliraju i na području Hrvatske. Upravo zbog toga ovih je dana obavljeno špricanje protiv komaraca radi njihova suzbijanja i HZJZ češće upozorava kako se zaštititi od uboda.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nije potrebno paničariti, rekao je još prošle godine za 24 sata epidemiolog prim. dr. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko-podravske županije, no dobro je povesti računa o zaštiti od ugriza.
To, prije svega, podrazumijeva da treba izbjegavati večernje izlaske na mjesta gdje su komarci aktivniji, dakle pored rijeka, jezera ili u šumi. Također, poželjno je prilikom boravka na otvorenom koristiti repelente te se zaštititi odjećom svjetlijih boja i dugih rukava. Na prozore i vrata dobro je postaviti mreže protiv komaraca te voditi računa o tome da u dvorištu, na terasi ili balkonu nema vlažnih mjesta, odnosno da nema lokvi i sličnih nakupina vode oko kojih bi se komarci skupljali. To znači da bi i iz tegli s cvijećem trebalo ocijediti višak vode koja ostane na dnu, kao i da male dječje bazene u dvorištu treba redovito isprazniti navečer, kako to ne bi postalo mjesto gdje će komarci polagati jaja.
Dobra je vijest da će većina zaraženih virusom Zapadnog Nila proći bez simptoma i posljedica, no od 20 do 40 posto zaraženih razvit će istoimenu bolest, sa simptomima sličnima gripi, kaže obiteljski liječnik dr. Dragan Soldo.
- To uključuje povišenu temperaturu, glavobolju, umor, bolove u mišićima i mučninu, dok se ponekad može javiti i kožni osip. Ako se simptomi počnu pogoršavati, odmah se treba javiti liječniku, jer kod otprilike jedan posto zaraženih može se javiti i teži oblik bolesti, kad virus zahvaća središnji živčani sustav - kaže dr. Soldo.
Uz opću slabost, zimicu i visoku temperaturu, tad se javljaju i neurološki simptomi koji upućuju na meningitis i upalu moždane ovojnice: teška glavobolja, ukočenost, trzajevi i grčevi. Jako je važno da liječnici na temelju tih simptoma odmah postave sumnju u ovu bolest i da upute pacijenta u bolnicu, što se u pravilu i događa.
Veći rizik od težeg oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina, pogotovo oni s kroničnim bolestima te općenito osobe oslabljenog imuniteta.