Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Komarci ne nose samo svrbež nego i virus Zapadnog Nila koji je već prisutan u Hrvatskoj. Većina prođe bez simptoma, ali rijetki završavaju s teškim, pa i smrtonosnim neurološkim komplikacijama
Ljetne večeri uz zujanje komaraca za većinu su samo neugodna smetnja, no ubod nekih od njih može donijeti i ozbiljnu zdravstvenu prijetnju. Jedna od njih je virus Zapadnog Nila, zarazna bolest koja je posljednjih desetljeća postala stalno prisutna i u Hrvatskoj. Iako velika većina zaraženih osoba neće razviti nikakve simptome, kod manjeg broja pacijenata ovaj virus može izazvati teške, ponekad i fatalne, neurološke komplikacije. Razumijevanje načina prijenosa, prepoznavanje simptoma i primjena preventivnih mjera ključni su za zaštitu zdravlja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:09
Virus Zapadnog Nila (VZN) prvenstveno se održava u prirodnom ciklusu između ptica i komaraca. Ptice, osobito divlje ptice selice, glavni su rezervoari virusa. Komarci, prvenstveno iz raširenog roda 'Culex', zaraze se sišući krv zaražene ptice. Nakon perioda razmnožavanja unutar komarca, virus dospijeva u njegove žlijezde slinovnice te se daljnjim ubodima može prenijeti na ljude i druge sisavce, poput konja. Ljudi i konji smatraju se takozvanim "slijepim domaćinima", što znači da, iako mogu oboljeti, razina virusa u njihovoj krvi obično nije dovoljno visoka da bi zarazila novog komarca koji bi ih ubo, čime se prekida daljnji lanac prijenosa.
Važno je naglasiti da se VZN ne prenosi s čovjeka na čovjeka uobičajenim kontaktom. Prijenos među ljudima iznimno je rijedak, a zabilježeni su tek pojedinačni slučajevi putem transfuzije krvi, transplantacije organa, s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenja. Razdoblje inkubacije, od trenutka uboda zaraženog komarca do pojave prvih simptoma, najčešće traje od dva do šest dana, no može se produljiti i do četrnaest dana, osobito kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Klinička slika infekcije virusom Zapadnog Nila ima širok spektar, od potpune odsutnosti simptoma do teške bolesti. Procjenjuje se da čak oko 80 posto zaraženih osoba neće imati nikakve znakove bolesti. Kod otprilike 20 posto oboljelih razvit će se blaži oblik bolesti, poznat kao groznica Zapadnog Nila, sa simptomima koji nalikuju gripi. To uključuje povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, opću slabost, mučninu, povraćanje, a ponekad se može javiti i osip na koži te natečeni limfni čvorovi. Ovi simptomi obično traju nekoliko dana, no umor i slabost mogu potrajati tjednima, pa i mjesecima.
U manje od jedan posto slučajeva, što je otprilike jedna od 150 zaraženih osoba, virus uspijeva probiti krvno-moždanu barijeru i zahvatiti središnji živčani sustav. Tada nastaje teški, neuroinvazivni oblik bolesti, najčešće u obliku upale mozga (encefalitis) ili upale moždanih ovojnica (meningitis). Simptomi koji upućuju na ovakvo stanje su visoka temperatura, jaka i probadajuća glavobolja, ukočenost vrata (nemogućnost prislanjanja brade na prsa), dezorijentiranost, zbunjenost, poremećaji svijesti, drhtavica (tremor) i mišićna slabost koja može napredovati do paralize. Pojava ovih simptoma zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i hospitalizaciju jer neurološka oštećenja mogu biti trajna, a u oko deset posto slučajeva s neuroinvazivnom bolesti, ishod može biti smrtonosan.
Virus Zapadnog Nila prisutan je i u Hrvatskoj, gdje su prvi slučajevi oboljenja kod ljudi zabilježeni 2012. godine. Od tada se bolest javlja sezonski, s najvećim brojem slučajeva tijekom kasnog ljeta i rane jeseni, obično od srpnja do listopada, kada je aktivnost komaraca na vrhuncu. Epidemije su zabilježene u više navrata, s najvećim brojem oboljelih u kontinentalnim županijama, poglavito na istoku i sjeverozapadu zemlje. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđuju kontinuiranu cirkulaciju virusa, što se prati i nadzorom nad životinjama, prvenstveno konjima, kod kojih se bolest često javlja prije nego kod ljudi.
Iako svatko može oboljeti, rizik od razvoja težeg oblika bolesti značajno je veći kod određenih skupina stanovništva. To su prvenstveno osobe starije od 50 godina, kod kojih rizik raste s dobi, te osobe s oslabljenim imunosnim sustavom. U tu skupinu spadaju pacijenti s transplantiranim organima, oboljeli od malignih bolesti te osobe s kroničnim bolestima kao što su dijabetes, povišeni krvni tlak (hipertenzija) i kronične bubrežne bolesti.
S obzirom na to da ne postoji specifičan lijek protiv virusa Zapadnog Nila, kao ni cjepivo za ljude, jedini učinkovit način zaštite jest prevencija uboda komaraca. To uključuje niz osobnih i javnozdravstvenih mjera. Preporučuje se korištenje repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na izloženim dijelovima kože, pridržavajući se uputa proizvođača. Tijekom boravka na otvorenom u večernjim i jutarnjim satima, kada su komarci najaktivniji, korisno je nositi odjeću dugih rukava i nogavica, po mogućnosti svijetle boje.
U domovima je važno postaviti zaštitne mreže na prozore i vrata kako bi se spriječio ulazak komaraca. Jedna od najvažnijih mjera, koja zahtijeva angažman cijele zajednice, jest uklanjanje mjesta za razmnožavanje komaraca. To podrazumijeva redovito, barem jednom tjedno, pražnjenje vode iz svih predmeta u kojima se ona može nakupljati, poput posuda za cvijeće, kanti, bačvi, starih guma i drugih spremnika. Čak i mala količina stajaće vode može postati leglo komaraca i povećati rizik od prijenosa bolesti.
24sata © 2026
