Odnos prema novcu razvija se još u mladosti i upravo će neka od najranijih iskustava imati utjecaj na buduće financijske navike. Istraživanja su pokazala da djeca mogu shvatiti osnovne pojmove novca do treće godine, a uspostaviti novčane navike do sedme godine. Što se tiče žena, one se često, i to još od najranije dobi, po pitanju financija i novca susreću s patronizirajućim savjetima okoline te stereotipima, što im šalje poruku da su financije muška briga. Međutim, potrebno je osvijestiti ove, ali i nadolazeće generacije da to nije tako.
U nastavku navodimo četiri najčešća izazova s kojima se žene susreću tijekom života, oni nisu nepremostivi i nerješivi ako se o njima razmišlja na vrijeme.
1. Žene žive dulje
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, a razlika u životnom vijeku bila bi još i veća da žene u zemljama s niskim prihodima imaju bolji pristup zdravstvenoj skrbi. S obzirom na to da imaju tendenciju živjeti dulje, žene se obično moraju suočiti s više troškova od muškaraca, s time da kod mnogih najskuplja stavka postaju troškovi zdravstvene skrbi.
Upravo bi iz tog razloga žene trebale naučiti raditi dugoročne financijske ciljeve. Neki od alata za ostvarivanje tog cilja su besplatni programi i digitalni vodiči financijske tematike, pomoću kojih se može poboljšati financijska pismenost. Konkretno, preporuka je početi voditi evidenciju svojih prihoda i rashoda, napraviti osobni proračun, osvijestiti razliku između potreba i želja, otvoriti štedni račun i tako dalje.
2. Prihvaćaju manje zahtjevne poslove
Slabo razumijevanje financija negativno utječe na živote žena i kad je u pitanju posao. Prema Eurostatu, 2020. godine bruto plaće žena po satu bile su u prosjeku 13% niže od plaća muškaraca u EU-u, dok je u Hrvatskoj taj postotak bio nešto niži (11,2%). Globalno izvješće o rodnom jazu 2022. procjenjuje da će biti potrebno još 132 godine kako bi se uklonio globalni rodni jaz te 151 godina da se postigne jednakost na radnom mjestu.
Zbog rodnog jaza u plaćama i drugih problema, poput neplaćenih porodiljnih dopusta u nekim državama, trenutni globalni uvjeti zahtijevaju od žena da rade više, da odvoje više vremena za plaćanje kredita te da se ponekad zadovolje manjom zaradom i prihvate manje zahtjevne poslovne izazove.
Ipak, dobra je vijest da je Globalno izvješće o rodnom jazu zabilježilo da žene u prosjeku češće pokreću vlastiti posao od muškaraca. Udio se osnivačica u posljednjih pet godina udvostručio, dok je udio muških osnivača porastao za "samo" 55%. Kako bi se ovaj pozitivan trend nastavio, žene bi trebale (nastaviti) ulagati u sebe, to jest u svoj profesionalni razvoj, a to mogu kroz cjeloživotno obrazovanje s naglaskom na financijsku pismenost, stručna savjetovanja, traženje karijernog mentora, udruživanja s drugim ženama, dobivanje podrške partnera i obitelji i slično.
3. Često nadžive svoje muževe
Kad smo kod partnera... Kako žene imaju tendenciju nadživjeti muškog partnera svakako bi trebale razmišljati o ulaganju u treći mirovinski stup kako bi sredstva koja će kasnije primati bila dostatna za dostojanstven život. Međutim, činjenica je da prosječno manje plaće u odnosu na muškarce znače i manja odvajanja za mirovinu te ograničene mogućnosti štednje. Također, žene najčešće prioritiziraju ulaganje u potrebe djece i posjedovanje kuće nego uplate u dobrovoljni mirovinski fond.
Bez obzira na realnost, za žene je važno da od najranije radno sposobne dobi počnu voditi računa o mirovini. U suprotnome, za njih postoji veća vjerojatnost da će u starosti doživjeti siromaštvo i da će biti prisiljene oslanjati se na državnu pomoć. Na vrijeme saznajte koji su sve benefiti ulaganja u treći stup, što je to individualna kapitalizirana štednja, kako isplanirati dobrovoljnu mirovinsku štednju, kad je dobro vrijeme započeti štedjeti i tako dalje.
4. Obitelj stavljaju na prvo mjesto
Osim nepravedne razlike u plaćama, prekidi radnog odnosa u životu žene zbog trudnoće, rođenja djeteta ili brige o potrebitim članovima obitelji, također stavljaju ženu u nepovoljan položaj u odnosu na muškarce jer usporavaju njezin napredak u karijeri. Uz to, ako nema financijsku podršku partnera ili obitelji, takvi joj prekidi mogu značajno otežati pokrivanje svakodnevnih životnih troškova.
Istraživanje Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) provedeno na portalu 24sata pokazalo je da je 17% ispitanica spremno zbog obiteljskih obveza pristati na nižu poziciju i plaću, odnosno njih 11% je potvrdilo da se trenutno nalaze u takvoj poziciji. Štoviše, čak je 25% žena izjavilo ima osjećaj da je zbog manjka vremana i obiteljskih obveza zakinuto za karijeru.
Da žene obitelj stavljaju na prvo mjesto svjedoči i znanstveno poduprta činjenica da čak i one koje zarađuju puno više od svojih muževa, nakon što dobiju dijete i dalje obavljaju većinu kućanskih obaveza. Razlog tome može se pronaći u ideji rodnih normi - hranitelj obitelji se primarno povezuje s muževnošću. Iz tog razloga, kad žena preuzme ulogu hranitelja, u pokušaju da se povrati ravnoteža spolnih uloga, žena (nesvjesno) preuzima i više kućanskih poslova. Ovaj fenomen višestruko je loš jer osim što stavlja ženu pod veliki pritisak, šalje poruku idućim generacijama da je to normalno i da se od žene očekuje da vodi kućanstvo bez obzira na posao koji radi i koliko joj angažmana i vremena on oduzima.
Općenito govoreći, žene zarađuju manje, štede manje i žive dulje, ali su i dalje odgovorne za iste životne troškove koje plaćaju muškarci. I upravo se zbog tih nepovoljnijih uvjeta žene moraju pobrinuti da si osiguraju financijsku sigurnost, a to najbolje mogu napraviti kroz financijsko opismenjavanje.