General bojnik Gerald Funke, načelnik Zapovjedništva za zajedničku logističku podršku Bundeswehra, upozorio je da bi Rusija mogla napasti zemlje NATO-a u naredne dvije do tri godine, pri čemu bi Njemačka bila u središtu svakog sukoba, rekao je za The Times. Funke je naglasio da bi logistika bila jedan od glavnih izazova u scenariju najgoreg slučaja. Deseci tisuća savezničkih vojnika morali bi biti premješteni na linije kontakta u uvjetima gdje bi glavni cestovni i željeznički pravci mogli biti oštećeni ruskom sabotažom, kibernapadima ili raketnim udarima.
- Važno je da Njemačku održimo kao logističko čvorište i da opskrbne linije upravljamo što dulje i što glađe, što znači da, ako jedna ruta zakaže, imamo mogućnost koristiti druge - rekao je.
Drugi potencijalni problem je ogroman broj ranjenih. Bundeswehr upravlja s pet bolnica s ukupno 1.800 kreveta, što bi se brzo moglo pokazati nedostatnim. Za pripremu, Zapovjedništvo za zajedničku logističku podršku i Savezno ministarstvo zdravstva podijelili su civilnu bolničku mrežu u četiri dijela koja se mogu rezervirati za ranjene u kriznoj situaciji.
- Dok sam u Afganistanu imao, nažalost, visok, ali upravljiv broj ranjenih, sada moram planirati mogućnost tisuću ozlijeđenih dnevno. Što detaljnije pogledaš, to postaje složenije i teže za zamisliti - rekao je.
Detalji: Funkeovo zapovjedništvo, stvoreno nakon prošlogodišnje velike reorganizacije njemačkih oružanih snaga, razvija modernu verziju sustava iz razdoblja Hladnog rata za masovnu regrutaciju kamiona, vagona, zaliha i osoblja.
General je također inicirao „sporazume o pripravnosti“ s njemačkim Deutsche Bahnom, nacionalnim željezničkim operaterom, osiguravajući da se vlakovi za vojni transport mogu rasporediti unutar tri dana od obavijesti.
Još jedan izazov, prema Funkeu, jest njemački pravni okvir. Određene vojne mjere mogu se aktivirati tek ako dvije trećine parlamenta odobri deklaraciju o „stanju napetosti“ ili „stanju nacionalne obrane“. Funke je upozorio da bi to moglo biti komplicirano s obzirom na to da više od trećine mjesta u parlamentu drže radikalne ljevičarske i Rusiji naklonjene krajnje desne stranke.
Analitičari su primijetili da bi Njemačkoj moglo trebati previše vremena da prijeđe iz uvjeta mira u krizne uvjete. Funke je dodao da je stroga razlika između mira i rata zastarjela ostavština 20. stoljeća, koju danas izaziva razmjer suvremenog hibridnog ratovanja.