Nakon što je objavljeno da američka investicijska kuća Carlyle preuzima međunarodne poslove ruskog naftnoga giganta Lukoila, analitičari smatraju kako je to jasan signal da financijske restrikcije koje je američki predsjednik Donald Trump nametnuo Moskvi proizvode stvarne gospodarske posljedice. Predložena prodaja bi mogla zadati izuzetno snažan ekonomski udarac Kremlju, piše Newsweek.
Lukoil će Carlyleu prodati Lukoil International, koji upravlja njegovom imovinom izvan Rusije.
- Transakcija ne obuhvaća imovinu u Kazahstanu, koja će ostati u vlasništvu Lukoil Grupe i nastaviti poslovanje prema odgovarajućoj dozvoli - navela je ruska tvrtka u priopćenju.
Vrijednost transakcije nije navedena, a ruska kompanija navela je da je još moraju odobriti regulatori, uključujući američko ministarstvo financija. Ruska kompanija odlučila je prodati inozemnu imovinu nakon što joj je SAD krajem listopada prošle godine uveo sankcije, uz obrazloženje da želi ograničiti ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini. Stručnjaci procjenjuju ukupnu vrijednost Lukoilove inozemne imovine na otprilike 22 milijarde dolara. Lukoilov međunarodni ogranak sa sjedištem u Beču vlasnik je rafinerija u Bugarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj, udjela u naftnim poljima u Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Meksiku, Gani, Egiptu i Nigeriji, te mreže benzinskih postaja u 20 zemalja, uključujući i Hrvatsku i SAD.
Ruska kompanija u Hrvatskoj ima 45 benzinskih postaja diljem zemlje. Hoće li se ova prodaja odraziti na poslovanje u Hrvatskoj, pitali smo energetskog stručnjaka Davora Šterna.
- To je relativno mali lanac, osim toga lanac ne može ništa bez matice. Ne očekujem nikakve promjene. Možda će kasnije oni ići to cijepati na manje dijelove, ali u ovoj velikoj kupovini jasno je da nije mogao nitko drugi nastupiti nego tako neki div kao što je Carlyle - rekao je Štern.
Naveo je kako je sad pitanje transfera tog novca u Rusiju, kako će to obaviti, jer je i to zabranjeno.
- Praktički bi ruska ekonomija trebala dobiti 22 milijuna dolara, ali ne znamo odakle je prodano ni kako ide novac. Ne znam detalje. Kad je riječ o Lukoilu u Hrvatskoj, volio bih da ga njegovi radnici otkupe pa da su sretni i zadovoljni - rekao je Štern.
Carlyle upravlja imovinom ukupne vrijednosti 474 milijarde dolara, raspoređene na tri poslovna segmenta i 660 specijaliziranih ulagačkih instrumenata, navodi Reuters.
- Donald Trump upravo je pogodio Rusiju jače od bilo koje rakete iz Ukrajine - istaknuo je Newsweek u analizi prodaje imovine Lukoila.
Predložena prodaja dolazi u trenutku kad se Lukoil suočava s američkim blokirajućim sankcijama i obvezama dezinvestiranja te bi mogla zadati izuzetno snažan ekonomski udarac Kremlju, navode. Najveće rusko nedržavno poduzeće po prihodima isticalo se među ruskim energetskim divovima međunarodnom prisutnošću. Za razliku od državnih kompanija, poput Rosnjefta, Lukoil je ulagao u inozemstvo, razvijajući rafinerije u Europi, uzvodnu proizvodnju na Bliskom istoku i mreže benzinskih postaja na nekoliko kontinenata. Desetljećima je to Moskvi osiguravalo utjecaj u inozemstvu i u određenoj mjeri štitilo Lukoil od domaćih ekonomskih potresa. To se, piše Newsweek, počelo urušavati kad su SAD i njihovi zapadni saveznici počeli uvoditi sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. U listopadu 2025. Trumpova administracija uvela je ciljane sankcije Rosnjeftu i Lukoilu. Prodaja Lukoilove inozemne imovine predstavlja ozbiljan udarac ruskim poreznim prihodima u trenutku kad si to najmanje mogu priuštiti. Za razliku od državnih energetskih divova, Lukoilove operacije u inozemstvu donosile su stabilnu dobit koja se kroz dividende i poreze slijevala natrag u Rusiju. Prisilno uklanjanje te imovine iz ruskog vlasništva znatno smanjuje bazu prihoda kojoj Moskva može pristupiti izvan svojih granica.