Bivša premijerka Srbije objašnjava za Euronews kako je Beograd podržavao Ukrajinu od početka rata i odbacuje tvrdnje o proruskim stajalištima, izražavajući pritom frustraciju građana Srbije zbog dvostrukih standarda u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Brnabić se osvrnula na optužbe o navodnom nedostatku srpske potpore Ukrajini u njezinu sukobu s Rusijom. Naglasila je da je od izbijanja ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine Srbija dodijelila više od 60 milijuna eura pomoći Ukrajini, i to u obliku izravne financijske i humanitarne pomoći, iako ne i vojne potpore.
Bili smo jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja je u najtežim trenucima tijekom zimskih mjeseci isporučila električnu opremu Ukrajini – budući da imamo slične elektroenergetske sustave – kao i generatore i rezervne dijelove. Čak i kada se to nije moglo kupiti na tržištu, mi smo ih slali Ukrajini iz vlastitih zaliha. Na taj se način – a mnogi ljudi to ne znaju, napose u Europskoj uniji – razvila vrlo bliska veza između Srbije i Ukrajine”, napomenula je.
„Vidjeli ste da je komunikacija između predsjednika Vučića i predsjednika Zelenskog iznimno redovita; oni su u stalnom kontaktu. Moja komunikacija s predsjednikom Vrhovne Rade (parlamenta) Ukrajine Ruslanom Stefančukom izgleda slično”, dodala je Brnabić.
Srbija se često opisuje kao ruski „Trojanski konj” i jedan od najbližih saveznika Moskve u Europi, gotovo kao ruski satelit. Bivša premijerka smatra takvu percepciju pretjeranom:
„Mi Srbi nismo ‘mali Rusi’; Srbija je autonomna, neovisna i suverena zemlja s gotovo tisućugodišnjom poviješću. Da, imamo tradicionalno dobre odnose s Ruskom Federacijom (Rusija je bila jedna od rijetkih zemalja koje su osudile NATO-ove zračne udare na Srbiju 1999. godine) i te veze postoje i danas. No, to nije odnos bez trzavica – moram naglasiti da je Ruska Federacija često kritizirala Srbiju zbog, primjerice, glasanja u Ujedinjenim narodima za osudu ruske agresije na Ukrajinu, a često su nas kritizirali i zbog pomoći i potpore koju pružamo Ukrajini”, kaže Ana Brnabić, dodajući da, prema njezinu mišljenju, ljudi vođeni stereotipima ponekad prešućuju određene činjenice dok druge preuveličavaju.
„Istina je važna, a možda bismo je trebali i učinkovitije komunicirati. Nažalost, stereotipi su toliko jaki i ukorijenjeni da čak i kada govorimo o onome što radimo, ljudi to često ignoriraju ili jednostavno ne vjeruju. Međutim, kao što je rekao naš ministar vanjskih poslova, kada je riječ o odnosima Srbije s Ukrajinom i razmjerima srpske potpore Ukrajini, najbolje je pitati samu Ukrajinu”, poručila je bivša premijerka.
Govorila je i o napretku u pregovorima s Europskom unijom te o preprekama koje se pojavljuju na tom putu. Osvrnula se na frustraciju koju osjećaju mnogi građani Srbije zbog onoga što vide kao veće zahtjeve koji se postavljaju pred Srbiju nego pred druge zemlje kandidate.
„Navest ću primjer provedbe preporuka ODIHR-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava – op. ur.) o poboljšanju izbornih uvjeta u Republici Srbiji. Kako bismo otvorili klaster tri, za koji smo tehnički spremni još od 2021. bahate, od nas se traži provedba svih preporuka ODIHR-a. No, pogledate li druge zemlje kandidate koje također imaju preporuke ODIHR-a o poboljšanju izbornih uvjeta, od njih se ne traži da provedu niti jednu jedinu, a već su otvorile sve svoje klastere. To su dvostruki standardi koje nam je teško objasniti našim građanima i to narušava vjerodostojnost Europske unije”, kaže ona, naglašavajući pritom da vlada u Beogradu vjeruje kako je Srbiji mjesto u EU-u.
„Zato ne odustajemo; nastavit ćemo se boriti, radit ćemo još više, ali važno je da predstavimo ne samo planove nego i rezultate. Razumijemo da je Europska unija klub, obitelj država koja može postaviti kakve god standarde želi za one koji se tom klubu ili obitelji žele pridružiti, ali bilo bi dobro kada bi ti standardi bili ujednačeniji”, poručila je aktualna predsjednica Narodne skupštine.